Thursday 17 December 2015

Sejmeni


Na Wikipediji postoje dva različita teksta za isti pojam - sejmeni - jedan na srpskom, drugi (i drugačiji) na engleskom. Zanimljivo...


Sejmeni (tur. seğmen = "mladi naoružani ljudi") bili su turska konjica koja je krstarila kroz narod čineći razna nasilja i pljačku.
Dana 28. juna 1882, u tada već slobodnoj Srbiji, zakonom su ustanovljeni čuvari javne bezbednosti - žandarmerija na konjima. Naprednjaci, koji su bili na vlasti, tvrdili su da su ovi potrebni radi reda i mira a naročito radi "ćeranja hajduka". Sa druge strane opozicija, radikali, predvođeni jednim od svojih osnivača Perom Todorovićem, govorili su da je ova osnovana radi maltretiranja političkih protivnika, pre svega Radikala. Pera Todorović im je odmah dao naziv "Sejmeni".
Sejmen, sejmenin, segmenin - reč potiče iz persijskog jezika (pers. segban) i označava:
- pripadnik jednog roda janičarske pešadije
- stražar, pandur

Izvor:
1. Abdulah Škaljić: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku

Wikieng: SEIMENI (prevod sa engleskog)

Seimeni (množina od seimen) - pojam koji označava grupu plaćenika-pešadinaca, naoružanih puškama kremenjačama, koji su u 17. i 18. veku bili zaduženi da štite gospodare (hospodari) i njihove dvore u Vlaškoj i Moldaviji. U velikom broju su to bili Srbi, mada je bilo i pripadnika drugih balkanskih naroda.
Sama reč je turskog porekla: seğmen znači "mladić pod oružjem". U savremenim slovenskim jezicima može se naći i kao simén (množina: siméni), ili siimén (siiméni).
Ustanak
Ugroženi sve većim privilegijama bojara i pod pretnjom da izgube svoja imanja pa tako postanu obični kmetovi, sejmeni iz Vlaške su se digli na ustanak 1655. godine. Ustanak je doživeo slom kada su se jedinicama vlaškog vladara Konstantina Šrbana priključili Đerđ II Rakoči od Transilvanije i vojvoda George Štefan od Moldavije.
Posle strahovlade koju su zaveli u Bukureštu, kada su pogubili i neke od bojara, sejmeni su doživeli konačni poraz od Rakočijeve vojske, 26. juna 1655. u bici na reci Teljen.
Povezani tekstovi:
- Srbi u Rumuniji
- Seymen


Turski sejmeni u svojoj tradicionalnoj hajdučkoj nošnji.

Kako je moguće da postoje dva toliko različita wikiteksta na srpskom i engleskom, i to za jedan isti pojam - pitanje je za urednike ove e-enciklopedije. Međutim, postoji još jedan wikitekst, takođe na temu sejmena i takođe na engleskom jeziku (iz nekog razloga ne postoji srpska varijanta), u kojoj piše i ovo:

SEYMEN:

Sejmeni su bili poseban vojnički red kod Seldžuka, koji se po prvi put pojavio u bici kod Manzikerta 1071. godine. Posle pobede, oni postaju zaštita turskih plemena koja su se doseljavala u Anadoliju. Neko vreme su održavali i javni red u Konji, sve dok nisu bili raspušteni posle invazija Mongola na tu oblast. Međutim, sejmeni se ponovo javljaju kod Osmanlija tokom 13. veka, kada je njihova tradicija obnovljena u formi vojne omladinske organizacije, čiji su članovi bili prepoznatljivi po svojoj nošnji i oružju koje su imali. Tokom turskih ratova za nezavisnost, ponovo su se latili oružja i borili protiv mongolskih osvajača. Glavno uporište sejmena, Ankara, kasnije postaje prestonica savremene Republike Turske.

Hajde sad, budite pametni pa pogodite: koja je od ponuđene tri varijante ona prava?
Za razliku od navedenih, postoji jedan tekst koji sveobuhvatno i tačno opisuje sejmene.


Kako opasno popodne, miris nafte, miris znoja
iz daljine zvuk motora.
Iza prozora su puške, iza pušaka su oči
iza očiju su ruke, iza ruku kuca srce.
Kad bude vrijeme za to.


Ispred kuća naši ljudi stoje spremni da se bore, hladne cijevi samo čekaju znak.
Crni momci ispred grada su upalili motore, oni ostavljaju plameni trag.
U nama vrijeme se mijenja, i svi su opet spremni da se bore za san.
U nama vrijeme se mijenja, sa barikada reći ćemo no passaran.
Kad bude vrijeme za to.


Sejmeni dolaze, lance nam donose.
Ljudi ih gledaju, proći im ne daju.


Današnji sejmeni u svojoj tradicionalnoj nošnji.

Darko Rundek je pre tačno 30 godina (Bolero, 1985) najpreciznije opisao ove naše, balkanske, sejmene u njihovim tradicionalnim crnim nošnjama lopova, secikesa, fašista, verskih fanatika, domoguzoljubaca, grobara i strašila. Po internetu se i dalje vodi "polemika" oko stvarne poruke koja stoji iza ove pesme Haustora - Rundek je ustaša, Rundek je najavio dolazak "Ћetnika", Rundek je lažni mondijalista a zapravo je prikriveni nacionalista u rukavicama, Rundek je kriptokomunista, Rundek je...
Kretenizam ima razne oblike, nesporno.
Darko Rundek je simbolista, pesnik koji je gledao daleko ispred svog vremena, pa opet tako blizu. Njegovi stihovi su toliko jasni da je svaka polemika potpuno besmislena - sejmeni su stoka bez granica, koja će nam doći glave ukoliko joj se ne suprotstavimo. Ne Turci, Vlasi, Mongoli, vampiri, bojari ili janičari, već domaće zverinje, neoustaške sokolske garde, neočetnici-početnici, vehabipazarci, zeloti, rehabilitacione falange i predizborni crnokošuljaši u neprekidnoj kampanji prebijanja od vrata do vrata.
Naprednjaci, žandari, radikali... sejmeni.
Sejmeni su tu, došli. Otići će tek kad bude vreme za to.

Kad iza očiju i ruku ponovo počne da kuca srce.

No comments:



Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...