Wednesday 29 June 2011

Hair


Da ne propustim datum, kad je već uloženo toliko truda u ovaj fantastičan primerak antidizajna.

Pojma nemam o čemu se ovde radi! Kažu da ovakav plakat na mešavini srpskog i bugarskog, latinice i ćirilice, povremeno osvane u nekom gradu i stoji do datuma koji se menja, što se i vidi iz priloženog. Verovatno su to neki bugaraški vlasuljari koji otkupljuju kosu ne bi li pravili perike, a naša im ispada jeftinija nego njihova EUropejska. Što da ne, kad već njihovi lokalni dobavljači žice svaki čas potpaljuju negotinsku deponiju, što ljudi ne bi sakupljali i naše kose koje ionako sami čupamo u neverici kada vidimo ove domaće politiĆare. Pardon - drmr. PolitiĆare.
Baš se poklopilo sa jednim zidom na negotinskom hotelu INEX-Krajina.

Nekada je tu bio frizerski salon "Ko te šiša", danas su plakati Toma koji se navuko na stiropor pa nikako da ga skinu sa toga, čisto da ga ne pokljuju pilići. Mada, mogli bi Tom & Džeri da malo pripomognu tu humanitarnu akciju kupovine kose ličnim prilogom - Predsednik-u-najavi je konačno uspeo da nabaci onu azurnoplatinastu nijansu fizure, isti Blejk Karington. Pljunuti. Vidi se uticaj savetnika iz omražene mu Amerike, nema šta.
Pošto Ti i Takvi obožavaju proleterske Ameriku & Rusiju a ne podnose EUropu, mada je stalno gutaju ko vitaminsku žabu (EUro je EUro, da se 'beš), poklanjam im ovu reklamu kao sopstveni skroman prilog njihovom obećanju da će baš Oni uvesti Srbiju u EUropu - al' po njihovoj meri.
U spomen na prošlost, ne tako daleku.

Ko god da je upario Evropu i Okove u jednu reklamu, nije mogao da smisli veći patriotski slogan srboslavaca i ostalih otačestvenih sengrupacija. Podhitno bi trebalo naplatiti mu kaznu za zlokorišćenje autorskih prava onih sa befelom SANU.

***

Kad smo već kod EUrope, u Grčkoj je započeo generalni štrajk. Onaj pravi, a ne neka zajebancija komunalsko-komunjarsko-stiropornog tipa. Ozbiljna stvar, reklo bi se, posebno za srpske paradajz turiste koji bi da prže guzice po Egejskom suncu. Na granici sa ne-EUropom, tj. Makedonijom, grčki carinici i policajci zajebavaju sve redom i preporučuju da se ka MittelEUropi ide izokola preko Bugarske. Jbg, to su prednosti te EUrope bez granica, ko nam je kriv što smo sami sebe udenuli u "Evropa-Okove" domaće proizvodnje.
I tako, vratismo se opet na početak priče. Bugari i čupanje kose.

Age of Aquarius, bre.

Thursday 23 June 2011

Jedan mnogo zagušljiv post


Stvarno, ko o čemu a ja malo-malo o smradovima i đubretu.

Negotinska deponija, koja to inače nije, gori još od nedelje. Elemdaklem - opet gori đubrište. Do sada se niko nije pretrgo od brige sve dok je vetar nosio ovaj užasan dim ka Samarinovcu i Miloševu. E zato je od jutros prcbato, smrad je krenuo ka jugozapadu i konačno došao do nozdrva spodoba koje se odazivaju i na ime "Negotinci".
Pre neki dan je podivljala banda gancibugaraških reciklatora posle više od godinu dana mirne krajine ponovo potpalila gume na đubrištu da bi vadili one žice koje se u njima nalaze. Sakupljanje sekundarnih sirovina, kako to neki zovu. Pulmocid, plućno satiranje, kako bi to trebalo zvati.
Taman su Negotinci pomislili kako su se konačno otarasili trovanja nastalog sagorevanjem tresetišta po obodu grada (kad već ne mogu političara), a ono gle čuda - svi smo zaboravili na milo&drago nam đubrište!
E jbg...
Biće posla za dr. Jasminu, sve mi se čini.
Ako niste iz Negotina a nameračili ste se da ovde dođete, bolje nemojte - do daljeg. Nekom ostane srce u San Francisku, a nekome parče plućnog krila u Negotinu.

sreda 22.06.2011. 19:50

četvrtak 23.06.2011. 06:30

Prepodne je smrad prešao granicu trpeljivosti. Kako to obično i biva kada su smradovi u pitanju. Komunalci ovaj problem ne mogu nikako da reše sa par svojih radnika, bez pomoći protivpožarne policije, kako se danas vatrogasci zovu. Ne znam da li im je opisom poslova na radnom mestu predviđeno da legitimišu i ispendreče svaki požar ukoliko remeti javni red i mir, ali povremeno grebatorski a ponekad i ignorantski stav kada ih pozovete da intervenišu nikako se ne uklapa u imidž koji bi hteli da imaju. Njujorški vatrogasci su posle 9/11 stekli status heroja, a ovi naši se ponašaju kao da su heroji po definiciji - ne mogu da dođu da makar pokušaju sa gašenjem zapaljenog đubrišta jer gase žito... Citiram jednog od nadležnih za nešto.


Ni sam centar grada izjutra nije bio pošteđen smrada, pa tako ni Zelena pijaca. Ono preko zida je Predškolska ustanova "Pčelica", negotinsko Zabavište. Tek da se zna šta je šta na slici.
U toku dana vođene su razne konsultacije šta uraditi sa ovom nesrećom. Zaključak je da kada vam se zapali kuća, slobodno treba pozvati komunalce a ne vatrogasce, još nam samo ta delatnost fali u firmi. To što je zatrpavanje smeća zemljom i peskom beskorisno jer požar tinja ispod, plus onaj razdrkani buldozer iz koga ispadaju delovi kada se vozi, nije bilo dovoljno nijednoj dosadašnjoj lokalnoj vlasti, pa ni ovoj naravno, da makar pomisli kako bi trebalo pomoći komunalcima da se ova sramota više ne ponavlja iz godine u godinu. I ne samo sramota, već otvoreni atak na zdravlje građana i biračkog tela. Važno je da niko ne potpaljuje đubre svake četvrte godine, a za ostalo vreme zabole nas levi ćošak. Đubre ne sme nikako da štrajkuje, to sprečiti po svaku cenu inače pada vlast. Zna se šta se dešava kada neko potpali đubre. Gadno smrdi, plus guši.
Nekada su rudari u okna sa sobom nosili kanarince koji na vreme osete zapaljivi metan. Pošto je Negotin očigledno površinski kop, gde se najviše dubinski kopa i rije po tuđim biografijama i genotipu, koriste se najčešće čuvene ptice-serice ali i džukele kojih su prepune ulice. Šinteri stižu noćas iz Kragujevca, kerove vataju u petak tokom dana.

Jebala ih politika i onaj ko ih prevari da se to tako zove.

No, kako god bilo, učinilo se da se situacija u toku dana popravlja i količina dima u vazduhu smanjuje. Oće, domojega, što reče jedan od komunalaca.

četvrtak 23.06.2011. 20:40

U sredu uveče vetar je duvao ka zapadu i nosio smrad ka Samarinovcu, Miloševu i Dušanovcu. U četvrtak prepodne ka jugu, i prekrio je ceo grad. Uveče se okrenuo na istok, prema Srbovu. Ostaje još da produva malo i severno, prema Prahovu i Dušanovcu pa da ugođaj bude ceo. Ruža vetrova se u Negotinu zove Ruža smradova.
Večeras se posebno oseća karakterističan kiseli smrad koji štipa za grlo i oči. Podeća malo i na sumpor. Opet gume, izgleda. Kao što negde već rekoh, prosto mi dođe da odem u borski rudnik da se nadišem svežega zraka. Dao bog, nisu se tamo ni pretrgli od rada, s obzirom da Dinkić partijski ulaže pare svih građana Srbije u jame bez dna. I u veš-mašine za pranje biografija.

Dakle, dok vatrogasci zalevaju žito, panduracija vata kradljivce cveća a komunalci se bave politikom, šte preostaje običnom građaninu pokornom da uradi u svemu ovome? Da stavi plinsku obrazinu M82, aspirator za H1N1, štipaljku za nos, crn povez preko očiju? Ili govnjivu motku u ruke?
Hm, ministar ekologije Dulić bio je u Negotinu pre neki dan. A šta ako se vrati? Bogumi, nekima ne bi bilo veselo u toj varijanti...

***

Dosadan sam pomalo s tim đubrište, đubre, đubrad i slično, zar ne? Jbg, pojam "deponija" je u našem slučaju neadekvatan, jer to mesto ne odgovara standardima i propisima da bi se moglo nazvati deponijom. Zbog toga ni ekoinspektori ne reaguju, ubolo ih ko kec na banku.
Pa, ima li rešenja za izlaz iz ove sumanute situacije?
Možda.
Još 2009. godine ponudio sam opštini u ime JKP projekat (gle, pa i ja radim tamo nešto pored povremenih sindikalnih otkrovenja) kojim bi se makar malo predupredilo samozapaljivanje smeća na đubrištu, plus odradili i neki drugi poslovi kojima bi se poboljšao kvalitet pružanja komunalnih usluga.

Evo teksta detaljnog opisa tog projekta (koji i dalje sakuplja prašinu po Komunalu), u celini:


IZRADA PROJEKTNO-TEHNIČKE DOKUMENTACIJE ZA IZGRADNJU POSTROJENJA ZA EKSPLOATACIJU TEHNIČKE VODE NA LOKACIJI GRADSKE DEPONIJE U NEGOTINU

1. Pozadina i kontekst (obrazloženje)
Karakteristike i posebnosti opštine Negotin:
- Negotin leži na nekadašnjem močvarnom tlu zbog čega je izražena pojava podzemnih voda, na dubino od 2 do 15m.
- Podzemne vode predstavljaju prirodni resurs na kome se bazira realizacija ovog projekta. Zbog slabo razvijene vodovodne mreže izvan teritorije grada Negotina (tj. po okolnim selima u Opštini) domaćinstva koriste vodu iz bunara za piće i spremanje hrane, što upućuje na zaključak da je realizacija navedenog projekta moguća.
Specifični problemi i nedostaci koje treba da otkloni Projekat:
- Postojeća gradska deponija (smetlište) ne ispunjava više standarda za dobijanje statusa deponije, zbog čega je planirano njeno zatvaranje (po projektu „Plan sanacije, zatvaranja i rekultivacije deponije smeća u Negotinu“). Ova lokacija se i dalje koristi za odlaganje otpada zbog toga što još uvek nije krenula sa radom Regionalna deponija na teritoriji opštine Zaječar (Halovo2). Zbog nemogućnosti kvalitetne kontrole odlaganja otpada, dolazi do čestog samozapaljivanja smeća što uzrokuje stvaranje štetnih gasova koji se nekontrolisano emituju u atmosferu i šire na stambene delove grada Negotina.
- Lokacija na kojoj se nalazi deponija (smetlište) nalazi se na pravcu širenja industrijske i stambene zone grada Negotina, što dodatno komplikuje ovu situaciju.
- Realizacijom Projekta dobili bi smo tehničku vodu koja bi bila korišćena za interventno gašenje požara na deponiji (čest je problem nemogućnosti intervenisanja od strane vatrogasnih službi zbog prezauzetosti, naročito u letnjem periodu), kao i za preventivno sprečavanje samozapaljivanja smeća kvašenjem tehničkom vodom. Po zatvaranju, tehnička voda biće korišćena za proces rekultivacije deponije (smetlišta), kao i u ostale svrhe (npr. za zalivanje zelenih površina, pranje ulica, kontejnera, vozila gradske čistoće itd).
- Pored ekološkog, cilj upotrebe tehničke vode je i smanjenje rasipanja vode za piće, jer se trenutno ista koristi za navedene svrhe.
Primenjivost na već postojeće ili planirane inicijative i projekte:
- Projekat pokriva aktivnosti predviđene u okviru „Plana za upravljanje otpadom u opštini Negotin“, kao i realizaciju projekta „Plan sanacije, zatvaranja i rekultivacije deponije smeća u Negotinu“.
Procenjena vrednost izrade Projekta i radova koji će biti isplanirani Projektom:
- Realizacija ovog Projekta (izrada projektne dokumentacije) procenjena je na 5000€, od čega je sam projekat 4000€, a potrebne dozvole i takse (republičke, opštinske itd) 1000€.
- Procenjena vrednost radova na realizaciji Projekta iznosi 50.000€.
2. Ciljevi Projekta
Opšti ciljevi Projekta:
- Unapređenje efikasnog upravljanja otpadom, u skladu sa „Planom za upravljanje otpadom u opštini Negotin“.
- Unapređenje zaštite životne sredine, sprečavanjem zagađenja vazduha.
- Povećanje efikasnosti utroška vode za piće.
Posebni ciljevi Projekta:
- Izrada idejnog projekta „Izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju postrojenja za eksploataciju tehničke vode na lokaciji gradske deponije u Negotinu“.
- Izrada glavnog projekta sa tehničkom kontrolom.
- Sprovođenje tenderske procedure za izradu projektne dokumentacije.
Rezultati realizacije radova koji će biti isplanirani Projektom:
- Smanjenje troškova održavanja sadašnje deponije (smetlišta).
- Smanjenje zapremine otpada koji pokriva površinu tla na deponiji (smetlištu).
- Sprečavanje nastanka štetnih gasova (CO2, SO2, NO2) koji u Negotinu, obzirom na geografski položaj i konfiguraciju terena, mogu izazvati efekat staklene bašte na mikro (lokalnom) nivou.
- Smanjenje nenamenskog utroška vode za piće.
3. Glavni korisnici
- Građani Negotina i okolnih sela u najbližem okruženju (Samarinovac, Prahovo, Radujevac i Srbovo)
- Životna sredina – biljni, a pre svega životinjski svet (očuvanje prirodnih staništa njihovom zaštitom, realizacijom Projekta)

***
Predočene cifre nemojte uzimati zdravo za gotovo kao takve, ali činjenica je da je ovaj projekat ocenjen povoljno od strane domaćih konsultanata koji rade za nemački institut GTZ. To nije bilo dovoljno tadašnjoj bećarskoj ali i potonjoj privremenoj vlasti da shvate važnost rešavanja ovog problema - bilo je preče da obezbede guzice grebanjem za pare za kotao za grejanje u zgradi Opštine. Inače, tom prilikom nije prošao ni podjednako važan i daleko skuplji projekat sređivanja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (podnosilac takođe JKP) kao ni projekat pravljenja betonskih boksova u kojima bi bili smešteni kontejneri za smeće (podnosilac Eko-fond, koji više ne postoji).
Lepo, ali problem i dalje nije rešen, možemo se sada praviti pametni do mile volje i kititi tuđim perjem. Ili podjebavati na konto pameti one koji je činjenično imaju - za razliku od nekih... drugova.

Dakle, ima li zaključka celoj ovoj priči? Mislim da ima, kao i to da bi čak sve moglo da ima i povoljan ishod. Potrebno je jedino da opštinari, inspektori, policioti i protivpožarna panduracija, komunalci, ekoudruženja građana i ama baš svaki stanovnik ove Opštine uradi svoj deo posla i ne ometa druge.

p.s.
Esej prof dr sci Jovana Marića i dalje ostaje nezaobilazno štivo za ove vrele dane.
Duško Radović je lepo ovo predvideo i napisao kako mesta u gradu nema i za nas i za đubre. Neko će morati da ode.
ehm...

Monday 20 June 2011

Hortinekultura


Hajde da podržimo Sinišu u njegovim nastojanjima da ovaj grad makar malo bude lepši. Na svom blogu GRADSKO ZELENILO danas je objavio tekst "Već viđeno" posvećen idiotima, tzv. našim sugrađanima koji se bez pardona usuđuju da sebe tako nazovu.
Da previše ne ponavljam već rečeno, napisano a bogami i viđeno, u poslednje vreme sve se češće dešavaju krađe cveća i sadnica, lomljenje drveća, klupa i kandelabera, i to kako noću tako i danju. U centru, po parkovima i ulicama naše mile nam & drage Palanke.
Elem, neki dan sam i sam uslikao centar Negotina sa željom da napišem nešto o pošumljavanju onog aerodroma od štampanog betona i Sikijevim namerama da nam osveži usijanu svakodnevicu.



Džaba. Mi sami to ne želimo, i zato nam nema pomoći.
Zaista, pominjani tenkre već neko vreme leši cvetne leje u centru grada i posle preprodaje to cveće. Kao, nema od čega da živi, tj. iz Bugarske nabavlja strukove koje prodaje... Pa kud baš odatle?!




Juče je očerupano cvetno ostrvo u centru, ispred samog spomenika Hajduk Veljku. I niko nije video kada se to desilo. Uopšte... Ali zato je ortopedija prepuna Negotinaca sa simptomima ušinuća vrata, spondiloze i beskičmenjaštva. Naročito onih službenouniformisanih, kratkih rukava i pantalona.

Da se ne zanosimo kako je cveće pozobao golub sa jedne od fotografija. Nije to bio taj. Stvar je zapravo gora od samo jednog, poslednjeg incidenta. Ovako je svaki dan. Isto.

Negotinci obožavaju da prave utabane pešačke staze slonova posred travnjaka, iako im je prethodna vlast omogućila prolaze od štampanog betona.




Negotinci, takođe, uživaju da lome sadnice (u samom centru, ispred opštine, crkve, inspekcije...) i čerupaju novopostavljene flower-towere, ne samo cvetne leje. Prosto me strah hvata šta će se desiti sa najavljenim bubamarama... Odoše nam gosti.
Cveće je bilo juče na dnevnom redu. I danas, naravno.



Danas je stručno proređen cvećnjak (zaista se ne da odmah uočiti kvalitetan ručni rad) ispred Marketa18 i usred bela dana polomljena ukrasna breza kod bivše Borske banke. Takođe vrlo stručno, precvikana skoro iznad same zemlje. Komunalci su pokušali u toku dana da je kako-tako usprave uz dva direka sa strane, nadajući se da će možda uspeti da je spasu. Stvarno, svaka čast "majmunu" koji je ovo uspeo da uradi. Izvinjavam se majmunima.
Inače, ni masakriranje cvećnjaka u ulici JNA nije ništa novo. Pre par nedelja je drugarica (ne, to svakako nije gospođa) Vera, koja stanuje u komšiluku, sebi dopustila luksuz da navata dve pune gajbice petunija koje su se otimale i bežale da ne budu uhićene, ali je dotična nadljudskim naporima sve uspela da ih utera u opremu predviđenu za odnošenje sa lokacije. Aman bre, žena ladno usred bela dana krade cveće i kada je Siniša pita šta to radi, odgovara da joj treba par komada za terasu, pa kada joj ovaj kaže da se ne radi o "par komada" već o dve gajbe, sledi:

Marš bre, ja ima da uzmem kolko hoću, ja plaćam gradsko građevinsko zemljište i nosi se!

Bravo komšinice, tako se bre bori sa bezobraznicima iz hortibirokratije! Mamicu im komunalsku... Kamo sreće da je svemu tome kraj, na ovom mestu.
Ali - nije.

***



Kad spomenuh taj Market18, red je i ovo da se zna: preuzeli su štafetu od Barbaroša kada je u pitanju bacanje đubreta van kontejnera. Onaj se nešto primirio u zadnje vreme, mora da su mu "neki" izvukli uši. Zato se Uspešni Privrednik nikako ne uzbuđuje po tom pitanju. Bacaj Miško!
Hteo sam da ovu priču uvrstim još juče kao jedan od predloga za Otisak nedelje, pa odustao. Ovo je priča za sebe i zaista je vreme da se svi u ovoj palanci trgnemo i prestanemo da je ružimo.



Plus, zbog radova na trotoaru u ulici Srbe Jovanovića preko puta Bolnice, komunalci više ne mogu da priđu kontejneru iza Pošte, koji je tu bio postavljen za nekoliko okolnih zgrada. Pomenuti kontejner se trenutno nalazi preko puta Komiteta jer jedino sa tog mesta može da bude pokupljen i ispražnjen. Ali to ipak nikako ne sprečava komšiluk da se komunalcima osveti tako što đubre i dalje baca na gomilu na mestu gde je nekada stajao kontejner.
Jbg, te zgrade zovu doktorske, ali praziluk je praziluk sa i bez dr i mr.

Hortinekultura i građansko nevaspitanje.
Baš.

Preporučena literatura:
prof dr sci Jovan Marić
"Kakvi smo mi Srbi? Prilozi za karakterologiju Srba" (1998)




Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...