Saturday 31 December 2016

Ne osvrći se sine... na pse i prolaznike


News from the front:
Petardistanska barutna zavera 2016/2017 upravo bije svojim punim ofanzivnim kapacitetima!

*
Shodno "stručnom mišljenju" negotinskih urbanista, kontejneri za smeće u našem komšiluku postavljeni su na lokaciju (ortocentar ili težište, pitanje je sad) koja otprilike zadovoljava sve bacače smeća glede izbalansirane razdaljine od istih pa do naših nobles noseva i ostalih receptora realnosti. Verovatno se ugledavši na pomenute urbaniste, jedan od nas takvih poveo je danas oko podneva svog Naslednika na Porcelanskom Tronu Domaćinstva ne bi li ga podučio drevnoj kineskoj veštini uparivanja šibice i baruta, u Srbistanu poznatoj i kao prangijanje. Očigledno je računao na dve konstante:
1. pomenutu izbalansiranu razdaljinu do okolnih zgrada
2. kompenzacioni efekat zvučnog udara koji će biti ublažen kontejnerima prepunim zvučnih izolatora, opštenarodno poznatih i kao plastične kese za smeće sa pripadajućim im sadržajem


Treću, relativno varijabilnu (samo po broju) komponentu prangijaške jednačine bez nepoznatih, predstavljaju ulični kerovi koji očekuju da im barem neko od bacača smeća dobaci i po koji polujestivi komad iz svojih kesa. Teško da su očekivali da će im se danas menza na otvorenom pretvorili u petardistansko strelište.
Naravno, jebe se Tatku & Nasledniku mu za pse, prolaznike i tuđu decu koja jurcaju naokolo po tom igralištu. Štabre, nisam spomenuo da se radi o igralištu koje gastosima služi kao parking & burekdžinica tokom svakog bogomdanog gatheringa kada iz arbajta svrnu do hajmata? Mea culpa! O, mea magna culpa!
Nevermind, da se vratimo na Petardistansko prangijanje.
Elem, sve izvan atmosfere koja se prostire na pola metra od mozga Oca i Sina i Svete Petarde - nije bitno. Bitno je Podmladak, u nedostatku vojnog roka (do daljeg), obučiti za rukovanje minsko-diverzantskim sredstvima - zlu i naopakom ne trebalo.
I zato:
Ne osvrći se sine na pse i prolaznike! Sve su to pičke pacifističke, gradski metiljavci i nemačkarska bagra. Kreši! Bacaj! Udri! Nek' stena puca i dub se lama, pejsmejkeri otkazuju, bensedini luduju, a gospodske pizde popizde! Ako im smeta neka ostanu u svoja četiri zida, zajedno sa svima takvima, u Srbistan neuklopivima. E vala, ako sam im rekao! A ti Sine, nastavi sa bojevim gađanjem.


Bogami, šikumijo, evo i tebi jedno kratko uputstvo šta stvarno treba da uradiš sa tim svojim kompleksom kratke vrednosti svog spolovila, koji u nedostatku dugih cevi lečiš što glasnijim detonacijama.
Stvarno, baš smo neuviđavni po pitanju predvojničke obuke. Pa gde to čovek Naslednika da podučava Prsanovim veštinama, ako ne na javnom em otvorenom mestu - neće valjda u sopstvenom kupatilu? Mada...

**
Pre neki dan zapratiše me na tviteru neki Beogradski vodoinstalateri. Bacim oko, na brzinu, o kome ili čemu se radi, kad ono ekipa infrastrukturno-hausmajstorski raspoloženih likova za koje ne postoji radno vreme i problem koji ne mogu barem pokušati da reše. Imaju čak i svoj vebsajt sa stotinak stranica! Na jednoj od tih stranica - tekst o interakciji između barutnih punjenja i pomenutog kućnog Trona od sanitarne keramike, pod naslovom "WC šolja protiv petarde"...
Ukratko, priča je sledeća:
Neka naša starija sugrađanka telefonom je pozvala Vodoinstalatere u pomoć, pukla WC šolja pa curi. Zapomaže, zove da dođu što pre. Interventna jedinica reaguje odmah i odlazi na lice mesta, utvrđuje činjenično stanje: trećina Trona razvaljena k'o vilica posle tuče u Irskom pabu, voda curi na sve strane. Majstori odmere problem, skeniraju model WC šolje i skoknu do radnje po novu. Vrate se, zamene i gotovo. Ali - ne lezi vraže! Sve vreme ih je nešto žuljalo, pa upitaše staramajku da li zna kako je došlo do toga da puna keramika tako pukne. Dok se baba snebivala, jedan od majstora je upita da nije neko ubacio petardu u WC šolju, jer je tako zaista moguće da pukne. Posle par minuta premišljanja (i bez mučenja), baba je priznala da ona dva maloletna demona u dvorištu (koje su majstori sreli pri dolasku) imaju običaj da se tako igraju kada im roditelji nisu kod kuće - upale petardu pa je ubace u WC šolju, jedan povuče vodu a drugi stoji kraj otvora septičke jame i osluškuje probijanje hidrozvučnog zida. Međutim, desilo se da je onaj prvi prekasno povukao vodu pa je petarda eksplodirala u šolji. Tako je i WC šolja pukla.


Baba je samo pokušala da zaštiti svoju kućnu partizansku artiljeriju, pozvavši u pomoć BGV. Bolje da plati zamenu Trona, nego da teroriste "prekaže" višoj instanci. Pa svi smo nekada bili deca, šta sad tu da dramoserimo? A i da nije WC šolja bila zamenjena, opet bi tu ostala neuništiva institucija rupe kojoj se svaki Srbistanac, uludo školovan & urbanizovan, kad-tad vrati.
Šta ti je genetika - miris baruta i sranja nam je u krvi od malih nogu.
Miris baruta i usranih gaća... Miris ratišta.
Kakav narod.
A možda su deca već sad odlučila da, kad porastu, budu mineri u nekom od naših rudnika pa krenula na vreme da uvežbavaju pripravnički ispit. U našoj Zemlji čuda je sve moguće, nikoga ne treba unapred osuđivati i otpisivati.

***
U Zemlji Čuda, koja svake godine između 31. decembra i 13. januara privremeno menja svoje ime u Petardistan, nekadašnja ustaljena novogodišnja čestitka je standardnim konzumentima petardistanskog petardiranog novogovora postala apsolutno nerazumljiva, baš kao i veći deo srpskog jezika.
Takvima sledi Bojanova novogodišnja poslanica, kojoj se pridružujem:


Za one retke preostale neuklopive&zatucane, koji nikako da pristanu na smrad baruta i teror detonacija, i dalje je na snazi antidot poruka: SREĆNA VAM NOVA 2017. GODINA. Srećna, i naročito pametna - jer ćemo u suprotnom najebati najmanje kao u 2016. godini.
Ako ne i više.

Friday 30 December 2016

Prednovogodišnji matine


Danas, zvanično pretposlednjeg dana prošlogodišnje Nove godine, na repertoaru imamo dupli program: Dan slanine i Dan sode bikarbone.

1. Dan slanine

Kažu da na ovom svetu ne postoji ništa ukusnije od slanine (za druge ne znamo). Bilo da je preliju čokoladom u poslastičarnici, kao čizburger sa slaninom, mladi krompirići urolani u slaninu ili kao grisini-štapići sa slaninom, teško da će neko moći da porekne kako se radi o poslastici prste da poližeš.


Engleska reč "bacon" (bejkon) za slaninu potiče iz srednjeg veka, od srednjeengleske reči "bacoun" (bakun). Ako pratimo njene korene, naći ćemo slične pojmove - "bako" u francuskom, "bakko" u nemačkom ili "backe" u starotevtonskom. Sve ove reči znače isto - "leđa". Dakle, prasići su još od davnina dobijali po leđima. Naravno, osim lingvističkog, ovo je daleko od prvog spominjanja slanine u istoriji, zato što su za nju znali još stari Rimljani i to pod nazivom "petaso".
Slanina je oduvek predstavljala jedan od načina da sačuvamo meso od kvarenja kao i načina da mu dodamo ukusnu aromu potapanjem u poseban slani rastvor. Postoje posebne vrste svinja, poput jorkširskih i temvortskih, koje se gaje samo zbog izuzetnog mesa i slanine. Međutim, nekada se nije samo meso sa leđnog dela smatralo za slaninu - to se do 17. veka odnosilo na bilo koji komad svinjetine konzervisan prirodnim putem.
Danas postoje restorani u kojima se služe samo obroci koji podrazumevaju slaninu. Naravno, postoji i čizburger sa slaninom, čokoladni milkšejk sa slaninom, lizalice i žvakaće gume sa ukusom slanine - koliko god to besmisleno zvučalo. Postoje i razni predmeti sa odštampanim slaninARTskim dizajnom, od donjeg veša i pidžama do kapa i tamnih naočara. Danas, čak i u Srbiji, možete kupiti čuveno drvce-osveživač "atmosfere" u vašem autu - naravno, u obliku šnite i sa aromom slanine.


Možemo slobodno reći da je ovo jedan od najukusnijih "praznika" koje je ljudski rod smozgao u poslednje vreme, uživajući u ovoj poslastici u čast svojih četvoronožnih "ortaka". Naravno, pitanje je koliko ti "ortaci" danas u njemu uživaju, ali na Životinjskoj farmi je sve moguće - pa i to.
"Slanina je nešto više od pukog mesišta", rekao bi možda filozof Frensis Bejkon (danas bi ga neki zvali Franjo Slaninar, kako stoje stvari), koji je živeo u 16. i 17. veku. Hajde da parafraziramo jednu njegovu misao o knjigama, pa ih shodno prezimenu zamenimo slaninom:
"Neko meso treba samo probati a neko drugo odmah progutati, ali samo slaninu treba temeljno sažvakati i pošteno svariti."


2. Dan sode bikarbone

Ona ima razne nazive, poput "pekarska soda" ili "natrijum bikarbonat", ali uglavnom je svi znamo kao sodu bikarbonu. Ništa strašno, od više znanja glava (takođe uglavnom) ne boli. Ona je danas postala nezaobilazna mirođija u skoro svakom segmentu života savremenog čoveka - od čišćenja najtvrdokornijih fleka pa do spravljanja kolača i torti. Dan sode bikarbone nas podseća na to u kojoj meri se jedna takva sitnica uvukla u sve pore naših života.


Natrijum bikarbonat je zanimljiva hemijska supstanca. Skoro svako od nas je nekada u školi napravio mini vulkan na času hemije: malo tog praška, malo boje za hranu, popskati limunovim sokom, i odjednom na stolu imamo tok mehuraste magme koja se sliva niz "padine" našeg mini-vulkana kojeg smo napravili od papira! Naravno, to je daleko od najčešćeg načina na koji koristimo sodu bikarbonu.
Pa, odakle nam je ona stigla?
Osim što je rezultat tzv. Solvejevog procesa tj. hemijskog postupka dobijanja natrijum karbonata iz krečnjaka, amonijaka i slanog rastvora (mešanje natrijum hlorida, amonijaka i ugljen dioksida sa vodom, kada nastaje natrijum karbonat), pri čemu se stvara i natrijum bikarbonat kao nusproizvod - večna slava Ernestu Solveju koji je ovaj postupak otkrio pre 150 godina! Međutim, natrijum bikarbonat kao supstancu prvi je otkrio francuski hemičar Nikola Leblan i to otprilike u isto vreme kada i natrijum karbonat, poznat i kao natrijumov pepeo.
Od tog vremena, soda bikarbona se uvukla u iznenađujuće veliki broj industrijskih postupaka, uključujući i kuvanje, uklanjanje boja i korozije, sredstva za dezinfekciju i dezinsekciju, ličnu higijenu, čak i kao dodatak stočnoj hrani. Jedno sitno naučno otkriće se tako pokazalo neverovatno korisnim, čime je zaslužilo da dobije i jedan dan u godini za sebe.


Dan sode bikarbone je posvećen podizanju svesti o uticaju koji ova tako obična a izvanredna hemijska supstanca ima na naše živote. Dovoljno je pročitati deklaracije na stvarima koje kupujete u prodavnici - od paste za zube, preko tableta za skidanje kamenca u mašinama za veš i posuđe, pa do raznih drugih sredstava za čišćenje po kući.
Da se opkladimo da imate u svojoj ostavi poneku kesicu, teglicu ili kutiju tableta sode bikarbone? Ako, i treba, naročito u ove mrsne praznične dane.


Days of the year: Bicarbonate of soda day

***
 A ovo su neke budale, Danice.
Tu ni soda bikarbona ne pomaže.


Danas je istovremeno "Bacon day" i "Baking soda Day", kako ih zovu na engleskom. Dva pojma koji na tom jeziku neodoljivo slično zvuče, kod nas dodatno povezani neumerenošću i žgaravicom. I zato, ovaj tekst uzmite u razmatranje kao najozbiljnije upozorenje povodom predstojećeg novogodišnjeg slojevitog prežderavanja & opijanja.

Vaša,
Nada Lincura

Thursday 29 December 2016

O slobodi govora, još malo


Ono što znamo o ljudskim pravima, uglavnom znamo ili "znamo" iz dva izvora:
1. iz sabranih nedela o šešeljevsko-informerskim bespućima šizofrenih napada skriboreje po pitanju stranoplaćeničkih i stranocentromoćničkih teorija zavera o svekolikom uništenju srBstva, i
2. iz istorije ljudskog roda i njegovog napretka, posebno u poslednja dva veka - o ukidanju ropstva, pravu glasa, radničkih prava, ženskih i (uopšte gledano) rodnih prava, prava manjina i seta raznih drugih sloboda.
U sve to ulazi i pravo na slobodu mišljenja i govora. To pravo je regulisano Poveljom UN o ljudskim pravima kao i nacionalnim Ustavima i zakonima zemalja-članica. O poštovanju i sprovođenu napisanog - nekom drugom prilikom. Ovde ćemo se samo na kratko pozabaviti pravom na slobodu govora, posmatrano iz ugla standardnog savremeng konzumenta društvenih mreža, upotrebom jedne uprošćene varijante standardne SWOT analize.


Po društvenim mrežama na internetu moguće je iskristalisati četiri tipa ličnih stavova glede slobode govora, koji se mogu ovde upotrebiti:
  1. Borim se za slobodu govora.
  2. Lajkujem slobodu govora.
  3. Spaliti! Zatvoriti! Proterati! Banovati!
  4. Dobro je da postoji sloboda govora, ali niko to ne poštuje.
Njihovom međusobnom kombinacijom dolazimo do četiri opšta modela ponašanja korisnika društvenih mreža, kada im spomenete slobodu govora:
  • 1 + 2 = NIJE UVREDLJIVO
  • 1 + 3 = POLITIČKI NEKOREKTNO
  • 2 + 4 = POLITIČKI KOREKTNO
  • 3 + 4 = UVREDLJIVO
Standardni korisnik društvenih mreža na slobodu govora uglavnom gleda kao na slobodu nepromišljenog lupetanja, naturanja svojih stavova svima, bacanja kletvi na svakog ko mu ne lajkuje prepametne objave ili ne šeruje/forvarduje dubokoumne piramidalne citate i molitve, mahnitog ad hominem i ad personam ujedanja svakoga ko se usudi da se ne složi sa objavom, praćenja (čitaj: vrebanja) tuđih ličnih profila i brisanja sa liste e-prijatelja zbog ponekad sasvim banalnih povoda (koji se obavezno pravdaju ličnim puritanizmom i svepameću brisača). Sloboda govora na društvenim mrežama neizostavno podrazumeva reakciju na prvu loptu povodom nekog teksta, u šta ulazi obavezno čitanje samo naslova i prve rečenice a nikako celog teksta. Sloboda govora, takođe, podrazumeva da možete psovati ili čak pretiti na bilo čiji račun i potom obavezno udarite u kuknjavu na sve strane kako vam zli fejs ili tviter blokiraju profil po nečijem nalogu. Sloboda govora na društvenim mrežama podrazumeva i ali-kaida rečenice, isključivost, diskvalifikacije i uvrede, uz obavezni "Hitleru!" ili "tićemikažeš" touché.
Sve to važi, višestruko pojačano, i za privatne poruke. Što tek tu ima slobode, i naročito izražavanja...
Sloboda govora na društvenim mrežama, nažalost, u najmanjoj meri podrazumeva samokontrolu. Ne autocenzuru, već onu pravu i izgleda davno zaboravljenu odmerenost u svakoj situaciji.
Strašno je kada dođe do tabloidizacije pojma (i suštine) slobode govora, a došlo se.
Nije posle đavo kriv kada vam se "zgadi fejs" pa obrišete ili privremeno deaktivirate profil, već ste sami krivi što puštate svaku budalu da vam bude "prijatelj" i što čitate svaku njegovu glupost koju objavi iako znate da vam to ne prija. Jer ste oguglali na sve, i to ne samo u virtuelnom životu.
Sloboda govora na društvenim mrežama, pa i na internetu uopšte, mora biti ista kao ona u svakodnevnom (stvarnom) životu. Ako vam je poimanje slobode govora na društvenim mrežama identično onom "uličnom", nekritičkom i bez samokontrole, onda se ne čudite kada vam se jednog dana konačno upali lampica, kada ukapirate da ste odavno upali u tablicu dnevnog unosa neophodnih sastojaka za opstanak svakog totalitarnog režima koji se oduvek hranio na prvom mestu ljudskom glupošću.
A tada je, obično, već kasno za ispravljanje krivina.

***
Da zaključimo ovu priču:

Današnji trend načina na koji se koriste društvene mreže u najvećoj meri podrazumeva - što je dokazano u svakodnevnoj praksi - politički nekorektno i uvredljivo međusobno ophođenje "sagovornika". Oni to uglavnom zovu "zastupanje stavova", pa bi možda, shodno tome, bolje bilo reći "saučesnika" u igri gluvih telefona. Kako god, dva pomenuta modela se sastoje od kombinacija stavova 1+3 i 3+4, iz čega se jasno vidi koji je trend stavova tj. komunikacije dominantan na (ne samo našim) društvenim mrežama:

Spaliti! Zatvoriti! Proterati! Banovati!

Ukoliko ne verujete, onda prebrojite na koliko takvih objava/postova/tvitova/statusa ste naišli u poslednja 24 sata. Nije potrebno više, dovoljno je da se vratite samo jedan dan unazad. Nije to sitna muka, kada vam, na primer, zbog mnogih stvari smetaju domaći kvazipolitičari a da su vam za to krivi čak i oni koji po fejsbuku kače fotografije mačaka i slavskih kolača.
Jer, crveno je boja ljubavi.


p.s.
Bitange se ne ruše sa vlasti uz ovakav način poimanja slobode izražavanja.
Oni uz pomoć njega opstaju.

Wednesday 28 December 2016

Predizborna čitaonica


Stara ederlezi mudrost kaže:
1. Ne trči preko ulicu, ć'te čitam na banderu.
2. Ne trči iz stranke u stranku, ć'te čitam na trafo.
3. Ne trči pred Vučića, ć'se čitaš u Informer.
A za svo to silno "čitanje" ti uopšte ne treba da znaš da čitaš.
Provereno na izborima, bezbroj puta.


Iako izbori (bilo koji) još nisu raspisani, Vučić sve vreme papagajski ponavlja mantru o "dva dosovska kandidata".
Mali podsetnik za Alchajmerove sledbenike:
1. Nijedan od dvojice sa slike iz Informera nema veze sa DOS-om, šta god Jeremić lupeta u svom CV-ju.
2. DOS je imao samo mandat da sruši Miloševića i spremi teren za buduće, normalne izbore. Prvi cilj je ispunjen 100%, neispunjenje drugog je toj koaliciji trajno došlo glave.
3. Ovo što se danas u Skupštini predstavlja kao "lista SNS", ne samo po sastavu već i po alavosti (to naročito) nedostižno prevazilazi sve dosovske budalaštine za nekoliko dužina. A tu su i neki od ur-dosovaca - oni što su doživotno u vlasti i njenoj orbiti.

Stvarno, čitate li bre vi uopšte nešto, ili nas samo... kao u onom vicu?

Tuesday 27 December 2016

Land of the free


Srbija je slobodna zemlja, zemlja slobodnih ljudi, nedostataka dokaza, pravne zastarelosti i kreativnog tumačenja zakona i stvarnosti. Zato ćemo - čim osvojimo dvotrećinsku skupštinsku većinu na sledećim izborima koje nećemo raspisati iduće godine, ali ćemo na njima svakako pobediti, jer je to naše pravo em sloboda - prvo pristupiti esencijalnoj promeni Ustava i zameniti postojeću himnu jednom arijom daleko primerenijom današnjoj Srbiji. Onom, u kojoj je poslednji stih isti kao u petoj strofi američke himne (ta strofa je bila u upotrebi samo tokom njihovog Građanskog rata, pre vek i po):

"Dokle god zemlja slobodnih bude bila dom hrabrih."

Zato što smo pametni.


Posle hiperprodukcije naprednih diploma, poslednjih dana i nedelja smo dobili hiperprodukciju napredne nevinosti, a da pritom Srbija nije bila nikada u većoj meri nedojebana.
Ne bre, nije to zbog karića ili miška. Dom hrabrih je u pitanju.
Neki od Vučićevih doktora su izgleda poslušali Palmin savet pa otvorili ordinacije.
Nije mi samo jasno zašto crkva ovdašnja i dalje ćuti glede tog bluda&razvrata, kad ga već proglasiše za jedan od smrtnih grehova. Mislim, to - taj vanbračni seks i nevinost bez PVC zaštite.

"snage haosa i bezumlja, pacovi, hijene i domicilne ništarije"
(Milošević slobodan)

p.s.
Svaku aluziju na himnu i građanske ratove ste sami istumačili, to ovde nigde ne piše niti ima ikakve veze sa sveopštim ludilom koje je otpušteno s lanca posle jučerašnje objave o jednoj mogućoj predsedničkoj kandidaturi.
Zato što smo pametni, naravno.

Sunday 25 December 2016

Kad bolje razmislimo...


Dakle:
- Jošte živi duh Čovićeve krilatice iz 1993. "Kad bolje razmislimo... svi smo mi pomalo socijalisti."
- U G17 si mogao da se učlaniš samo na dva načina: u mitraljeskom gnezdu ili pred streljačkim strojem.
- Kad si dobrovoljac u najjačoj i najboljoj partiji, i to sa ugovorom na neodređeno vreme (gde se partija možda i menja ali dobrovoljački ugovor nikako), onda Alchajmer neizostavno postane zarazna bolest.


Baš lepo, ali gde se dedoše silni žuti baloni pod plavim nebesima, bele košulje zavrnutih rukava k'o za kosidbu, beli šlemovi na otvaranju šanka 400m pod zemljom ili čuveni "P.I.S. za bolji život" plakat?


Zahvaljujući virusu pilećeg Alchajmera, mnogi su u ovoj zemlji zaboravili da je ta 2008. godina zaista bila ukleta:
- Dačić te za ručicu dovede u direktorsku fotelju, jer ko nije?
- Tadić kršenjem Ustava i Zakona omogući krađu poslaničkih mandata i postane osnivač SNS.
- Tadić predizborno napravi koaliciju sa Dinkićem.
- Tadić se postizborno izljubi i izmiri sa Dačićem, pa naprave koaliciju u kojoj je i Dinkić.
- Ti se uhvatiš u mitraljesko kolo sa Dinkićem za uši, ali kad uvidite da ste se preigrali onda krenete jedan drugog da gazite - a to je igra u kojoj uvek pobeđuje Mlađi i lakši na nogama. A bogami i na prstima.
- Ti onda promeniš kolo i navrneš na Tadića, onako predizborno, pa još na keca.
- Tadić usere žutu motku, ti zaboraviš da si ga ikad poznavao - isto kao Dinkića i Dačića. A i Vučića, jednoga dana.
- Do pre neki dan te niko i nikada u istoriji nije spomenuo u ornitološkom kontekstu.
- Onda naiđu neke magnetne&solarne oluje pa ti prejebu kompas i obrišu deo memorije.
- Na kraju ti bulšitovanje izađe u novinama, jer više ne znaš ni ko si niti šta pričaš.
- Nema tu nikakvo "ali", i tačka. Neću više ništa da čujem.
E sad je već jasnije zašto u ovoj autobiografiji nedostaje žuti faktor: nije bilo preleta sa doletom, već samo orbitiranja. Pa lepo se vidi sa onog ①. plakata, šta tu sad jestenije jasno? Dačić i Dinkić su i dalje u ekipi, svako na svoj način, a "prethodna vlast"... kad bolje razmislimo, ma šta bre mi uopšte imamo s njima?!
SPSpaskovski, G17paskovski, DSpaskovski, SNSpaskovski... the circle never ends.
Srećom, kod nas skoro sve partije imaju u svom nazivu neko veliko S, inače bi pola Srbije (otprilike je toliko veliko preletačko jato) zaboravilo svoja prezimena.

***
Stvarno, kad bolje razmislimo... ko smo bre to "mi"? Pa mi uopšte nismo oni za koje se izdajemo, Jakovljeviću. Kad bolje razmislimo... bolje je da više ne razmišljamo uopšte. Kako stoje stvari, pored Alchajmera ne gine nam i kolektivna aneurizma. Ne od (preteranog) razmišljanja, već zbog bitangi.
U ovoj zemlji je slepa mrlja još 2008. zamenila žutu - trajno, k'o penzionerska lična karta. Zato danas još uvek imamo ovakve Budalaštine nedelje.

Friday 23 December 2016

Kvaka 26


Iako je prošlo nešto više od mesec dana od pobede Donalda Trampa na američkim predsedničkim izborima, sve su brojnije određene neizvesnosti koje se tiču skoro svih bitnih pitanja vezanih za društvo. Njegovu politiku, stavove i ideologiju mnogi naučnici i komentatori opisuju kao populističke, protekcionističke i nacionalističke (op.a. pitanje je šta pojam "nacionalizam" u SAD zaista predstavlja, ali je svakako bliži pojmu "rasizam" nego što je to slučaj u Evropi). Tramp zagovara neintervencionistički pristup spoljnoj politici ali i povećanje izdvajanja para za vojsku, fokusiranje na borbu protiv islamističkog terorizma i agresivno vojno delovanje protiv tzv. Islamske države. Sa druge strane, previše je sumnji u njegove stavove o zaštiti životne sredine, razvoju nauke i obrazovnim standardime.
Neki od kandidata za Trampov kabinet su pripadnici Hrišćanske evangelističke crkve, poput Skota Pruita, koji je takođe u očima javnosti poznat po tome što poriče postojanje klimatskih promena. Majk Pens (novoizabrani potpredsednik) i dr Ben Karson (Trampov kandidat za ministra stanovanja i urbanog razvoja), takođe su pripadnici pomenute crkvene zajednice i poznati kao zastupnici kreacionizma koji u javnosti striktno zagovaraju Biblijsku dogmu o tome da je Zemlja kao planeta stara samo 6000 godina.
Poseban razlog za zabrinutost, po izjavama kritičara, predstavlja imenovanje Betsi Devos za ministarku obrazovanja. Pogodili ste - i ona je evangelista, zastupnik istih stavova.


Skot Pruit (trenutno državni tužilac Oklahome) i njegov pomoćnik Luter Strejndž  (državni tužilac u Alabami) izjavljuju: "Naučnici se i dalje ne slažu oko stepena i obima globalnog zagrevanja i njegove povezanosti sa ponašanjem čovečanstva. Tu debatu treba podsticati - u učionicama, javnim nastupima, po salama Kongresa." Pruit u svom "dosijeu" ima i protivljenje jednakosti polova u braku, zabranu ulaska transrodnim osobama u javna kupatila, zabranu abortusa, kao i javno protivljenje inicijativi za razdvajanje crkve i države na nedavno održanom referendumu u Oklahomi. Takođe, bio je po medijima prozivan i kao pripadnik "tajnovite alijanse" između Republikanskih tužilaca i naftnih kompanija.
Trampova odluka da Betsi Devos bude ministar obrazovanja samo dodaje ulje na vatru. Ona je glavni pobornik uvođenja školskih vaučera, programa kojim bi se javni novac slivao u verske ili privatne škole. Ona i njen suprug, Dik (ehm...) Devos, svoju podršku sistemu školskih vaučera pravdaju delovanjem zarad "unapređenja Carstva Božijeg". Tokom svoje kampanje 2006. godine, Dik Devos je javno pozivao uprave školskih okruga da decu uče o tome kako je Viša Sila stvorila sav život na Zemlji, bez obzira što pojmovi poput "inteligentnog dizajna" i "kreacionizma" ne uživaju skoro nikakvu podršku naučne zajednice.
Sam ton Trampove kampanje zabrinuo je mnoge nastavnike i profesore po pitanju budućnosti obrazovanja u oblasti liberalnih umetnosti tj. nauke, tehnologije, tehnike i matematike (skraćeno STEM, na engleskom). Kvinsi Braun je programski direktor STEM obrazovnih istraživačkih projekata pri Američkom udruženju za unapređenje nauke. On kaže da je predsednik Obama 2011. godine pokrenuo inicijativu za obrazovanje novih sto hiljada STEM nastavnika, i navodi: "Takve inicijative motivišu obrazovnu zajednicu. Ukoliko takve poruke ne dolaze od samog vrha države, pitanje je onda i da li će doći do promena u prioritetima."
Po američkom Ustavu, predsedniku i Kongresu nije omogućeno da diktiraju obrazovne standarde, već svaka od saveznih država sama donosi odluku o tome. Novoizabrani predsednik Tramp je u više navrata najavio da će ukinuti postojeći zajednički nastavni plan koji se odnosi na nastavu matematike i jezika. Sve je više izražena zabrinutost da bi ovakva politika mogla da otvori vrata preispitivanju naučnih standarda i uvođenju kreacionizma i inteligentnog dizajna u škole. Tramp smatra kako porodica, a ne država, treba da odluči u koju (i kakvu) će školu ići deca i da im treba omogućiti da pritom koriste javna sredstva namenjena obrazovanju ali za javno ili privatno obrazovanje - po njihovoj želji.

Protivnici ove ideje ne pristaju na takvo preusmeravanje državnog novca u privatno versko obrazovanje.


***
Dakle, šes' nedelja od završetka izbora, kruciformiranje USAmeristana se nastavlja nesmanjenom žestinom.
Meanvile in USSrbistan, pre desetak dana nam se Kvaka 26 zaglavila u fijoci još jedne od kleronaučnih država poput naše - ovoga puta u USCroatistanskoj.
Farsična nameštaljka sa navodnim protivljenjem Republike Hrvatske otvaranju poglavlja 26 o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji, zbog nepoštovanja određenih stavova po pitanju udžbenika za obrazovanje na jeziku nacionalnih manjina (pritom su kukali samo o Hrvatima, ne spominjući i ostalih par desetina nacionalnih manjina u Srbiji) - što baca senku sumnje u iskrenost i realnost upućenih primedbi, i naročito miriše na još jednu od "nameštaljki" koje srBsko-kroatske vlasti kooperativno priređuju za unutrašnje i povremeno spoljašnje potrebe - završiće se na vrlo jednostavan način, čim prođe srbijanska izborna histerija u 2017. godini: Srbija će iz Hrvatske preuzeti udžbenike "podobnog" sadržaja, doslovce ih preštampati u nekoj od ovdašnjih privatnih štamparija bliskih vlasti, uz dozvolu Ministarstva prosvete da taj udžbenik ispunjava zakonske standarde; tiraž će, naravno, biti na nivou broja pripadnika hrvatske nacionalne manjine koji su se tako izjasnili na poslednjem Popisu - jer rabat predstavlja najbitniju stvar u razrešenju cele ove lažno sporne priče.
Poput "problema" sa udžbenicima, tako će biti rešeni i ostali "problemi" koji se spominju u nesporazmu dve susedne i bratske državice. Ska probljem, sve bumo zrihtali. Bre.

Kvaka 26, za naivne domoljuBce

No, problem ne leži u tom "problemu".
Problem, na koji retko ko obraća pažnju, predstavlja rečenica iz izjave predsednika Vlade Republike Srbije koji kaže da "o Poglavlju 26 više neće ni da razgovara". Bravo majstore - tebi mozgožuljonosno Poglavlje 26 se ne odnosi na poštovanje EU standarda za obrazovanje i kulturu hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, već se tiče svih građana ove zemlje, bez obzira kako se nacionalno ili verski izjašnjavaju. To što "niko nema primedbi u EU osim Hrvatske" (citat A.V.) ne znači da kleronacionalistički revizionizam, koji se u sve većoj meri podmeće u udžbenike za obrazovanje na svim nivoima - od osnovnog do akademskog - predstavlja vid poštovanja evropskih standarda.
Površne evrobirokrate se nisu bavile prekrajanjem istorije prilikom navodnog davanja zelenog svetla na otvaranje Kvake 26, zato što je njima dovoljno sledeće:
  • nema veličanja Hitlera, Musolinija i Staljina
  • Tito & Co. ne postoje u udžbenicima kao ozbiljna referenca
  • uloga Miloševićevog ganga (dobrim delom i ovog današnjeg) je prezentovana po principu nit smrdi nit miriše, ali rane devedesetih su još uvek sveže pa ćemo i njega u kantu sa Titom (do daljeg)
  • nema negativnih referenci na ratne i poratne lidere Zapadnih zemalja, što zaslužuje ekstra kosku za dobru kucu
  • poništena je odluka Ljiljane Čolić, nekadašnje koštunjave Ministarke neobrazovanja i kleronauke (ovdašnja verzija Devosove), da se "Darvinovo učenje o evoluciji ne ukida, al' se u obrazovanje uvodi kreacionizam" (doneta 2004. godine)
  • sve je aktuelnije laprdanje o uvođenju vaučerizovanog obrazovanja i u naš burdelj, baš lepo
  • besplatnog ručka nema ni u kulturi, zaradite ga projektnim finansiranjem (budalaština koju u iskrivljenoj varijanti podmeću već godinama domaći ministri nekulture, plašeći "kulturne" radnike privatizacijama i sličnim nebulozama teško poznatim na Zapadu)
Sve ostalo je u nadležnosti lokalnih prosvetnih organa određene države, baš kao i u Americi. Razlika je u tome što ni Srbija ni Hrvatska ne mogu promeniti standarde EU poglavlja po svojoj volji, onako kako je to zamislio Donald Tramp a ove naše usijane plemenske glavudže rado kopirale i "implementirale".



Da je kojim slučajem Donald Tramp neki faktor u Srbiji, kladim se da bi rekao isto što i ovi naši poglavari da su kojim slučajem (ludilom) izabrani za predsednika Sjedinjenih američkih država: "Neću više da ni da razgovaram o Poglavlju 26" se na novoameričkom kaže "I will end the existing Common Core curricula standards".
Na našu sreću, ovi naši će morati da ispoštuju Poglavlje 26, šta god laprdali ovde ili preko Save i Dunava. Na nesreću Amerikanaca, njihove budale će pokušati da zloupotrebe sistem koji je osmišljen upravo da spreči to isto. Taj sistem je, do sada, odolevao kroz istoriju (sa manje ili više uspeha) i posle kriza bio menjan uglavnom na bolje. Šta će sada biti, ostaje pitanje na koje ćemo morati da sačekamo odgovor - možda i ne tako dugo.
Rat teroristima smo odavno objavili, obrnućemo i po koju kinticu kroz humanitarni uvoz-izvoz naoružanja, sa verskim organizacijama (svim, uključiv i evangelističku) smo najdobri i najsuper u tolikoj meri da im je sada bolje nego u vreme Kralja & Tita zajedno, na čemu će Tramp i njegovi mozgovi morati da još porade ne bi li nas sustigli. 
Obrazovanje i kultura spadaju među najveće neprijatelje svakog populističkog režima, što se naročito odnosi na široku dostupnost obrazovanja i nauke kao i sve veću multikulturalnost globalnog sela koja ruši standarde zatucanosti svake palanke - od Srbije do Amerike. Biznis, trgovina, bankarske i berzanske špekulacije ne poznaju granice, i to važi podjednako za populističke i autoritarne režime baš kao i za demokratske i liberalne.
Za obrazovanje i kulturu ne važi, već smo rekli zbog čega.
I zbog koga.

I zbogzašto.

Ne kaže se Hrvati već Republika Hrvatska, jedna od članica EU, ali onda izjava nema željenu nacitežinu.

p.s. (20 sati nakon nastanka prethodnog dela teksta)

Zaglavljena Kvaka 26 je danas, posle 11 dana šlajfovanja, konačno odglavljena a ovdašnji izbori još nisu raspisani. Čudo neviđeno! Šta se to drastično dogodilo i promenilo za tih 11 dana u odnosu na 12. decembar, teško da će javnost saznati dokle god ova ekipa jahača bude bila u sedlu. Čini se da je predizborna frka u redovima ovdašnje vlasti veća nego što to izgleda.
Svaki bravar će vam reći da, pre nego krenete u kaznenu ekspediciju čekićem i šrafcigerom po neposlušnim bravama & kvakama, sve to lepo prvo malo podmažete. U podmazivanju se krije najefikasniji lek za zaglavljene kvake i poglavlja. Podmažeš, pa klizi k'o novo.
Bolje tako nego da lomiš kvaku. Vučić to najbolje zna, zar ne?

Thursday 22 December 2016

Dan Reciklaže Armije


22. decembar je nekada bio Dan JNArmije.
Odsadpanadaljeiubuduće ovaj dan će da ima da bude Dan Reciklaže Armije, i neću ništa da čujem!
Kako stoje stvari, a stoje, Švedska uvozi nedostajuće količine otpada za reciklažu iz susednih država, Danske i Norveške, a o tome pregovara i sa Holandijom. Eto, isto tako i mi uvozimo vojni otpad iz Rusije. U stvari, taj otpad je poklon, a reciklaža će nas naknadno koštati. Baš kao što je (tradicionalno) i red sa bratskim nam poklonima. I reciklažama. Pardon - remontima.
Na stranu sad ovi bratski ruski... nego, vratismo li mi Iraku one Sadamove MiGove koji su onomad bili kod nas na reciklaži - pardon, remontu - ili su i oni završili tamo gde i ostala naša "humanitarna pomoć" kriznim žarištima širom sveta?
Kad smo već kod reciklaže, zaštite životne sredine i alternativnih goriva, da li ti MiGovi lete i na gas, onaj iz Južnog toka? Samo pitam, da nas ne pobiju bratski hemtrejlsi... malo li su nam oni natovski.
Bre, kako smo krenuli, ima silan narod da izgine od tolikog šveCkog standarda, koliko nam dobro ide.
Toliko dobro da ćemo morati da menjamo i neka pravila gramatike serbske, radi lakšeg toaletoidnog izveštavanja o budućim veličanstvenim uspesima našeg Naprednog Ratnog Vazduplohovstva i Protivvazduplohovne Odbrane & Samozaštite:
- mig (jednina)
- migovi (množina)
- mizi (većina)

zajahao miga

Stvarno: da li je sve ovo ipak bila samo još jedna previše laka mizija za Šizija?
Takođe recikliranog, pardon - remontovanog.

Tuesday 20 December 2016

Kursna lista


Danas u prodavnici, radnik za kasom:
- Evo, sad im se sve obilo o glavu što su ih primali. Eto im ga sad!
- Šta bre primali, ko? Pa ubio je bre idiot čoveka k'o zeca pred kamerama...
(btw. mušterije u redu 'lade usta na temu ubistva ruskog ambasadora u Turskoj)
- Ma ne to, za Rusa, nego oni, u Nemačkoj. Eto im na sad, što su ih toliko naprimali i sad imaju problem s njima...
- Čekaj bre malo, otkud ti znaš ko je vozio kamion?
- Aaaaa, malopre javili, neki Palestinac. A onaj gazda kamiona, Poljak, on nema pojma gde mu je šofer, a rođak mu. Ne javlja se kad ga zove na mobilni. Ko zna šta su uradili tom čoveku, sto posto ga ubili...
- ... (plaćam, odustajem od daljeg informisanja)

To je razmišljanje jednog srBskog kasira u standardnom palanačkom dućanu.
Koliko smo pogan narod postali...


Kursna lista Napredne Srbije, na dan 20. decembra 2016. napredne godine, izgleda ovako:
Srbija = Jugoslavija, SFRJ himna = Poljska himna (manje-više), dakle Srbija = Poljska
1 Srbin = 1 Poljak
100 muslimana = 1 Srbin
10 Nemaca = 1 Poljak
100 muslimana : 1 Srbin = 10 Nemaca : 1 Poljak
tj.
100 muslimana = 10 Nemaca
ili
10 Nemaca = 1 Srbin
1 Nemac = 0,1 Srbin
1 € = 0,1 RSD
Dakle, u periodu 1941-2016, 1 Nemac je devalvirao tačno 1000 puta?
I posle neki mrzitelji i nedostojni ljudi kažu kako nam ne ide odlično?
A po kom kursu se obračunava međunarodni telegram saučešća, podjednako iskren ili licemeran bio?

p.s.
Kod kuće sam proverio račun - nisu mi ovog puta ubacili cigarete, mleko i salamu koje nikada (ni pre niti posle) nisam kupio u toj prodavnici. A nisu ni kuver. Šta im bi?
Ma, nešto se mislim: da li da menjam prodavnicu...
Pardon, menjačnicu.

Wednesday 14 December 2016

uKinute vize


Kina je uKinula vize za državljane Srbije. Odsadpanadaljeiubuduće, naši ljudi će moći bez vize da odu i tamo da rade za 15 tisuća rajhsdinara (u plavim juanima). Period privikavanja na poslodavce, radno vreme i miris je minimalan, naviklo se.
Deder, da započnemo sa tim prestrojavanjem.
Što pre.


Eto.
Stvarno, bezvizni PRC režim.

Tuesday 13 December 2016

Sozercanje o konfabulaciji


Zaista nije lepo spopadati čoveka samo zato što je zinuo u pokušaju da udahne vazduh pre nego što ponovo zaroni... tamo gde roni u potrazi za biserima.


#1
Niko nije ni slovo napisao na tviteru kada je jedan gastarbajter iz Prahova (selo kraj Negotina) svoje novorođene sinove-blizance nazvao Elvis i Prisli. Sramdavasbude! I zato, konsekventno: ako mogu Elvis i Prisli, onda mogu i Hans i Kristijan.

#2
Otkriće Hansovog brata Kristijana predstavlja krunu, vrhunac uspešno okončane tajne policijsko-bezbednosne akcije koja je bila sprovedena u sklopu rešavanja problema višedecenjske krađe dece iz naših porodilišta. E, to nam Brisel više zamerati moći neće - nego šta! Otvarajte bre to poglavlje, da vam ga ja ne zatvorim pri odlasku.


#3
Brzina i viskokostručnoumni kontekst odgovora koji je prozvani dr. deliverovao putem sredstava soušlnetvorkinga, ukazuju na mogući identitet kompilatora tog risponsa tj. da je došlo do interdoktorske kontribucije u cilju kovorkinga zarad overrajdinga malignih napada na lik, delo & neurolingvističko deprogramiranje targetirane osobe iz #1.


#4
Ovo što vidite na gornjoj slici, a podmetnuto je kao definicija jedne visokostručnoumne reči, predstavlja čistu laž uperenu protiv Premijera i Srbije. Naš dr. Slajm nikada ovu reč nije izgovorio latinično, kako se aludira u gornjoj definiciji koju je najverovatnije podmetnula jedna strana obaveštajna služba iz zemlje koja se graniči sa našom, što se da naslutiti i iz jezika koji je upotrebljen. Dokle bre više to laganje, stranoplaćeničko udvorištvo i autošovinizam, kada se iz tvita pod rednim brojem #3 lepo vidi da je On tu reč izgovorio ćirilično.

#5
Kao što u slučaju skotimizacije mozak stvara sliku onoga što misli da vidi a ne onoga čiji obrnuti lik pada na žutu mrlju, tako i u slučaju konfabulacije mozak brka stvarno i imaginarno, meša nadležnosti svoje leve i desne strane. Od tri ponuđena razloga za ovakvu reakciju, odbacimo amneziju i demenciju kao moguće razloge i fokusirajmo se na poslednji: oštećenje mozga. I to jedno sasvim određeno. Dakle, kada uđete u nečiju kuću, u najvećem broju slučajeva ćete izuti svoju blatnjavu obuću. Isto tako važi i za mozak: kada se uvlačite Gospodaru, ono malo blatnjavog mozga što imate ostavićete napolju, ispred ulaza. Nekadašnje tzv. fijoke za hard diskove (HD rack, pre nego što su se pojavili USB eksterni diskovi) najčešće su se kvarile zbog stalnog umetanja i vađenja iz kućišta računara; prvenstveno su crkavali kontakt-pinovi, neretko i napajanje. Isto važi i za dupeuvlakaštvo - kontakti i napajanje moraju da riknu, kad-tad. Plus, ukoliko se radi o varijanti multidupeuvlakaštva, gde je u igri više istovremenih učesnika, postoji sasvim realna opasnost da oni pri izlasku pobrkaju svoje mozgove tj. da im ih neko ukrade dok su unutra. Baš kao i onog Kristijana, brata nesrećnog Hansa, koga smo ipak uspeli da pronađemo.
Ne treba nikako smetnuti sa uma poslednji deo definicije pojma konfabulacija: "Za razliku od dece, konfabulacija kod odraslih služi održavanju samopoštovanja u situacijama frustracije." Problem nastaje kada osoba pobrka samopoštovanje sa samozadovoljavanjem, pa pukne.


#6
Kao poslednju stavku, treba naglasiti sledeće:
Mozgovi balkanskih politikanata, za razliku od mozgova normalnih ljudi, nemaju levu i desnu polovinu - već levu i desnu polutku. Ne morate iznova čitati Orvelovu "Životinjsku farmu" da bi ste razumeli očiglednu međusobnu semantičku bliskost karijatida sa Koraksove karikature.

I tako, pade tačka na današnju kontemplaciju.
Pardon, na sozercanje.

Monday 12 December 2016

Nadzorni organ


11. decembar 2016. godine, Napredno doba
Drug Saruman u svojstvu nadzornog organa obilazi gradilište Beogardske kule u okviru projekta BGH2O (Beogard na vodi).


1. mart 3019. godine, Treće doba
Drug Saruman u svojstvu nadzornog organa vrši tehnički prijem Izengardske kule u okviru projekta IGH2O (Izengard na vodi).
👷
Kakav bre "Drug Saruman, nadzorni organ", šta lupetate...
I ko je uopšte ta budala koja se bez zaštitne kacige muva po gradilištu?!



Pa ja, bata Šurdo.



Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...