Sunday 10 December 2017

Međunarodni dan borbe protiv korupcije



Korupcija je možda jedna od najvećih tragedija ljudskog društva jer se neprestano dešava i izuzetno je teško boriti se protiv nje, siromašne gura u sve gore i beznadežnije stanje dok grupice "odabranih" na vlasti postaju sve bogatiji i moćniji. Mito omogućava kriminalcima da nikada ne odgovaraju za svoje postupke, političarima da zapošljavaju kompletnu rodbinu i prijatelje čim uskoče u fotelje, policajcima da šuruju sa dilerima droge, i svako ko se usudi da protestuje protiv toga biva ucenjen, ućutkan ili misteriozno "nestanut". Prema podacima iz 2014. godine, neke od najkorumpiranijih zemalja na svetu su Haiti, Irak, Severna Koreja, Venecuela, Somalija i Avganistan.
Međunarodni dan borbe protiv korupcije je uspostavljen 9. oktobra 2003. godine od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kao način podizanja svesti o korupciji i isticanja uloge Konvencije UN u prevenciji i borbi protiv korupcije. Kao zvanični razlog zbog koga su UN inicirale obeležavanje ovog dana navedena je "zabrinutost zbog ozbiljnosti problema i pretnji koje korupcija predstavlja za stabilnost i bezbednost država, koja podriva demokratske institucije i vrednosti, etičke vrednosti i pravdu, ugrožava održivi razvoj i vladavinu prava". Do danas, UN program za razvoj i Kancelarija UN za borbu protiv droge i kriminala, koji se ovim problemom bave, kažu da je širom sveta netolerantnost prema korupciji u porastu. Tu tvrdnju potkrepljuju sve većim brojem političara i funkcionera kojima je suđeno i presuđeno zbog korupcije.
Vlade, privatna preduzeća, NVO sektor, mediji i javnost uopšte širom sveta, ovaj dan mogu obeležavati i 365 puta godišnje - organizovanjem kreativnih radionica, prijavljivanjem slučajeva korupcije, postavljanjem UN antikoruptivne logo oznake na razna izdanja i prilikom organizacije antikoruptivnih aktivnosti, širenjem antikoruptivnih poruka preko društvenih mreža poput Fejsbuka i Tvitera. Iako šerovanje poruka preko društvenih mreža na prvi pogled i ne izgleda kao neka silna stvar, primer "ledenog izazova" je pokazao koliko društvene mreže mogu da pomognu da ovaj svet učinimo boljim. Ko poželi da se aktivnije uključi u svetsku borbu protiv korupcije, može donirati međunarodnim fondovima za pomoć - naročito u zemljama koje su teško pogođene ovim zlom, u kojima je dobrodošla svaka pomoć za poboljšanje obrazovanja, ishrane i zdravstvene zaštite. Šta god da odlučite i uradite, to će svakako pomoći da ovaj svet makar malo bude bolje mesto za život za sve nas.



U Srbiji se borbom protiv korupcije bave državni Savet za borbu protiv korupcije (koji je nakon smrti Verice Barać skliznuo u sopstvenu bledu senku) i nevladine organizacije poput KRIK - Mreže za istraživanje kriminala i korupcije, koja je na neprekidnom udaru tabloidnih roze dobošara aktuelne vlasti.
Na listi Transparency International za 2016. godinu, po indeksu percepcije korupcije, Srbija se našla na 71. mestu (od 168 zemalja). "Zlatna sredina", ali u čemu? Pitanje je šta su sve uzeli u obzir prilikom ovog ocenjivanja, jer svako ko ovde živi savršeno dobro zna da je korupcija u Srbiji prevazišla poslovično "dobar dan" stanje i prerasla u kužni vazduh bez koga se više ne može disati. Ni "živeti".
Ovde korumpirane bizMismene (daleko bilo i političari - pu pu pu!) hapse ad hoc predizborno ili kada je vlast u krizi, potom ih puštaju uz debele kaucije, a u ne baš malom broju slučaja neki od njih kontratužbama iz budžeta izmuzu veće odštete od naplaćenih državnih reketa. Pardon - kaucija.
Kako to Bole reče, "Gazda Grujo, opet skočila cena mita i korupcije!"
Ovde je to privredna grana koja beleži neprekidan rast već puna dva veka.
Koekude.

No comments:



Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...