Showing posts with label Facebook. Show all posts
Showing posts with label Facebook. Show all posts

Wednesday, 2 December 2020

Čemu služi danas Fejsbuk?


Zaista, čemu to - al' stvarno - služi "najveća i najpoznatija" društvena mreža, koja u svetu danas ima približno 2,5 milijarde korisnika. Srbija je po broju korisnika FB u top-20 u Evropi, i podjednako kao i svet pati od sveopšteg trenda smanjenja tog broja (sa 90% u 2018. na 88% u 2020). Šta je razlog tome? Pa, tačan odgovor na to pitanje najverovatnije leži upravo u pitanju sa početka teksta: čemu to uopšte služi, tj. za šta ga ljudi danas koriste.
A koriste ga na ubedljivo prvom mestu da bi lagali, širili dezinformacije i teorije zavera, reklamirali sve i svašta, sprovodili političke kampanje, špijunirali jedni druge, lažno se predstavljali, trolovali, spamovali, botovali, lajkovali, šerovali sve i svašta - ponekad čak i nešto, da prostite, normalno - kako kod sebe tako i kod drugih; neki ga koriste da se "nutkaju", neki za prostituciju, neki su "vrebači", špijuniraju i supružnike i švaler(k)e, neki skrinšotuju i štampaju tuđe objave pa potom autore cinkare naokolo (od direktora firme u kojoj rade pa sve do udbaša), neke jednostavno mrzi da izađu iz kuće i bez karantina i policijskog časa pa se onda dopisuju sa komšijama iz zgrade ili ukućanima - preko stola.
Nekada je fejs bio mesto gde si mogao da nađeš i kontaktiraš osobu koja je od tebe daleko u vremenu i prostoru. Danas važi ono "daleko od očiju, daleko od srca".
Danas padaju ozbiljne pretnje i najogavnije psovke ako nekoga ne prihvatiš za FB prijatelja ili ga ukloniš sa liste, iako se viđate ili srećete svakoga dana na ulici.
A tek ako kažeš po koju proširenu ili složeniju rečenicu argumentovane kritike na račun voljenog Vođe... to je kao da si sam sebi potpisao smrtnu presudu - i to ne samo virtuelnu. Te bljuvotine u najvećem broju slučajeva prođu nekažnjeno od strane FB administratora koji se prave nevešti iako im navedeš koja su sve "njihova" pravila ponašanja prekršena. E, ali zato popiješ instant višednevni ban ako okačiš npr. YouTube klip neke numere sa prvog albuma Bauhaus "In The Flat Field", samo zato što je autor tog klipa za thumbnail postavio omot tog istog albuma. Razlog - širiš pornografiju, sa kojom taj omot inače nema ama baš nikakve veze. Ako kreneš da ispravljaš krive Drine i raspravljaš se sa fejs-adminima, dobiješ produžetak zabrane na još 24 časa. Pa ti vidi.
Fejsbuk danas - ne da to nisu radili i pre, već nije bilo sumnji i dokaza - špijunira svoje korisnike, prodaje njihove podatke agencijama za reklamiranje i vođenje političkih kampanja. I ne samo da špijunira pojedinačnog korisnika, već snima i sve ostale sa kojima je u vezi pa čak i one koji se samo spominju u njegovoj komunikaciji na ovoj društvenoj mreži iako oni uopšte nemaju na njoj otvoren profil. Afera sa Kembridž Analitikom je samo najpoznatija u moru sitnih i krupnih pizdarija koje nam svakodnevno priređuju Šećerberg & Co.
Mnogi će reći - pa šta ćeš onda tamo, obriši nalog i gotovo.
Mnogi će odgovoriti - pa kako, ne mogu, pa svi su tamo zašto da se izdvajam, kako da posle komuniciram i čujem šta ima novo. A to "novo" je skoro isto kao da verujete u laž da je stvarni svet oko vas samo onaj prikazan na portalima Informera, Alo, Kurira, Blica, RTS, Telegrafa, Sputnjika, Novosti, na kanalima nacifrekventnih televizija i ostalih glasila vladajuće kaste. Sve ovo važi kako za Srbiju tako i za Svet - i obrnuto.
Ovaj svet se izokren'o, rekao bi Tozovac.
Ovaj svet se posuvratio, rekao bi neki daleko pažljiviji posmatrač.
Jedan od saučesnika tog "posuvraćivanja" jeste upravo Fejsbuk, zbog toga što je takav kakav je. I što su mu korisnici takvi kakvi su. Svo to ludilo koje se danas prosipa naokolo sa fejsa buja iz hiperplodnog tla koje čine kradikali, antivakseri, antimaskeri, ravnozemljaši, koronaši, hemtrejlovci, haarpije, petgejevi, lemurijanci, trećeokaši, srboslavci, patridioti, udbaši, cijaši, kagebeovci, politikanti i bezbroj drugih sorti ludaka i džeparoša tuđih života.
Onih, koji su u školu išli samo da bi mogli da pobenu sa časa.
Koji danas sumanuto drmaju po kavezu zvanom Srbija.
Nije Fejsbuk kriv za to njihovo stanje, da se ne lažemo.
Ali jeste kriv jer im je omogućio, baš kao i moderni politički sistemi u većini zemalja sveta, da takvi kakvi su dobiju svojih 5 minuta slave, koji traju predugo da bi to bilo bezopasno po širu okolinu. Jer bitan je broj korisnika, puta broj reklama po svakom od njih, puta pare od svake od njih. Privatna je to platforma, vlasnika od ranije poznatog Organima širom kugle Zemaljske kao veoma kooperativnog kada se to od njega zatraži. Njegova firma, njegova volja šta će sa njom - a i sa svima nama u paketu. Kome se ne sviđa neka ide, kako je to nekada govorio Zaratustra Lilič iz Brzu Palanku, možda na neke druge platforme, ali neka se ne zanosi - sve su to isto privatne firme kao i fejs, koje se godinama unazad samo ukrupnjavaju, ujedinjuju, kupuju jedne druge, od suparnika postaju suvlasnici i saučesnici u zamajavanju niščih.
I zatvorite vrata za sobom, kada izađete.
Pa da, naravno.


Orvel je predviđao totalitarnu budućnost u kojoj Veliki Brat sve špijunira preko telekrana i nas samih. Haksli je predviđao nešto drugačiju budućnost, onu u kojoj se po beskonačnim žurkama drogiramo somom i seksom, u kojoj samoispiramo mozgove beskonačnim buljenjem u potpuno besmislene televizijske programe na kojima se, zapravo, ne prikazuje ništa. Čista reklamokratija i vidio(t)kratija kao društveno uređenje.
I zato, slobodno možemo reći da Fejsbuk danas služi samo kao veoma bitno sredstvo repanacije društveno umrežene kolektivne besvesti i odvraćanja pažnje od realnosti, stvarnog sveta oko nas, njegovih problema i rešenja, ružnih i lepih stvari, sitnica i krupnica koje život znače. Od nas samih.
Stvarno, pa kad je tako što onda ne dignem ruke od Fejsbuka, ugasim nalog, manem se ćorava posla i Šećerbergove distrakcije?
Zato što je Fejsbuk, sa svim ovim ludilom koje u poslednjih nekoliko godina sve više buja, idealno mesto i inspiracija za pisanje bloga toka svesti na temu besvesti. Besplatan izvor neograničene količine informacija i živih primera koje samo može priželjkivati svaki ozbiljan društveno-politički analitičar, istraživački novinar, sociolog, psiholog ili psihijatar.
Ili hroničar palanačkog uma.

Sunday, 24 November 2019

Deset malih lopova


 


Svi za jednog, jedan za sve
I taj jedan kad ode - ne plačite
Jednoga dana svakom dođe čas
Takav je život, za svakog od nas
Jednoga dana otići ćemo svi
Srca će nam se slomiti
Ali svet neće propasti
I zato, čoveče - nemoj se ljutiti!


Žao mi je Siniše. Vidim da ga je to mnogo pogodilo, šta ću mu ja! Ja sam mu odavno savetovao da to pocepa i da pred svima ponovo polaže i da napiše novi rad, da pozove sve ljude da čuju. "Ne, ne ja sam se borio, mnogo sam truda uložio." I evo ti sad!
- Aleksandar Vučić (Danas, 23.11.2019)


***
Kradikali su se toliko upleli u sopstvenu mrežu lopovluka i laži da ih čak ni Agata Kristi ne bi mogla iz nje rasplesti.
Jednog po jednog...

Friday, 16 August 2019

Glupe ribe


Privatnost na Fejsbuku i Tviteru je ugožena čak i kada nemate otvorene lične naloge na tim platformama - identitet i postupci vam mogu biti otkriveni preko vaših prijatelja koji ih imaju, što podriva samu ideju "ličnog izbora" na društvenim mrežama.


Neka istraživanja pokazuju da je privatnost na društvenim mrežama poput pasivnog pušenja: ne kontrolišete je vi, već oni oko vas.
Lični izbor je dugo bio smatran temeljnim principom privatnosti na internetu. Ukoliko ne želite da budete na Fejsbuku, jednostavno - možete ga napustiti ili se nećete ulogovati na njega. Tako će vaši postupci ostati samo vaša stvar
Zar ne?
Istraživanje o kome govorimo je pokazalo da odgovor na ovo pitanje glasi - ne.
Zajednički tim naučnika sa univerziteta u Vermontu (SAD) i Adelejdu (Australija) obradio je više od 13 miliona javnih postova na Tviteru, objavljenih od strane 19305 korisnika te društvene mreže. Obradom tih podataka, pokazali su da je uz pomoć informacija prikupljenih iz poruka 8 ili 9 nečijih prijatelja, sasvim lako moguće predvideti šta će ta osoba sledeće tvitovati - kao da joj stojite iza ramena i slobodno gledate u njen Twitter feed. Što bi srpski tviteraši rekli - gvirite u lajnu.


Ova studija je pokazala još nešto: ukoliko napustite određenu društvenu mrežu (platformu) - ili da niste nikada bili njen korisnik - onlajn postovi vaših prijatelja i određene ključne reči u njima i dalje mogu obezbediti do 95% "potencijalno predvidive pouzdanosti" vaših budućih aktivnosti. I sve je to moguće a da prethodno "neki ljudi" o vama nisu znali ama baš ništa.
Sa druge strane gledano, kada se ulogujete na Fejsbuk ili neku drugu društvenu mrežu, "ubeđeni ste da ste se svesno odrekli dela privatnosti (samo) svojih ličnih podataka; u stvari, pored toga ste omogućili pristup i ličnim podacima svojih prijatelja" kaže matematičar Džejms Bagrou sa Univerziteta Vermont, koji je bio lider ovog istraživačkog tima.
Tim je ove i druge rezultate svog istraživanja objavio krajem januara 2019. u časopisu "Nature Human Behaviour".


PRIVATNOST JESTE BITNA

Ovo istraživanje pokreće određena pitanja vezana za suštinsku prirodu privatnosti - i kako, u jednom visokoumreženom društvu, se nečiji izbori i identitet uklapaju u tu mrežu. Istraživanje pokazuje da, makar u teorijskom smislu, određena kompanija, vlada ili neki treći "faktor" može precizno profilisati neku osobu - njen stav o određenoj političkoj partiji, omiljeni proizvodi, religijska posvećenost - preko njenih prijatelja, čak i u slučaju da ta osoba nikada nije imala nalog na društvenim mrežama ili ga je obrisala.
"Na društvenim mrežama nemate gde da se sakrijete", kaže Luis Mičel, koji je koautor studije, istraživač na Vermontu i predavač na studijama primenjene matematike na Adelejdu.
Način na koji informacije cirkulišu po društvenim mrežama, poput Fejsbuka i Tvitera, postaje snažan faktor u protestnim pokretima, u vreme izbora, kao pri usponu i/ili padu određenih komercijalnih brendova. Istovremeno, korisnici društvenih mreža na sve strane ostavljaju "na izvol'te" ogromne količine informacija o sebi - i svojim prijateljima.


Međutim, naučnici još uvek nisu utvrdili da li postoji suštinsko ograničenje do kog nivoa predvidljivosti se može ići na osnovu ovog "cunamija" ličnih podataka. Tokom istraživanja, naučnici su koristili analizu objava na Tviteru kako bi objasnili postojanje gornje matematičke granice količine predvidljivih informacija koje jedna društvena mreža može da sadrži - ali da sve to predstavlja malu razliku ukoliko je neka osoba već profilisana, ako je njeno ponašanje moguće predvideti, da li jeste ili nije na toj društvenoj mreži... ako njeni prijatelji jesu.
"Vašu privatnost na društvenim mrežama više ne kontrolišete samo vi" kaže Bagrou. "Sada vam to rade i prijatelji."


***

Nakon ovakvih (i sličnih) izjava koje dolaze od sumanutih likova sa samog vrha piramide vlasti u Vilajetu Srbskom, običan građanin zaista mora da se zabrine za sopstvenu privatnost - možda čak i nešto više od toga.
Međutim, ovakve izjave pokazuju još nešto: ovi besomuci, uključujući i onog AVrhovnog (njega naročito), koliko god da su naizgled armirani i nedodirljivi u svojim foteljama i bunkerima, upravo lupetajući ovakve stvari iskazuju jedan od sopstvenih fundamentalnih strahova, svojstvenih svakom šrafu totalitarnih kolektivističkih režima:
Strah od privatnosti.
Oni se boje naše privatnosti.
O toj opasnosti po Vrle Nove Svetove pisali su naširoko Orvel, Haksli, Bardžis, Zamjatin, Konrad, Pekić, Bredberi, Asimov, Vels, Dik, Vonegat...
Mislite o tome.

Wednesday, 17 July 2019

FaceOff


Ima li još nekoga, na umreženoj Kugli Zemaljskoj, da nije video fotke svojih stvarnih i virtuelnih prijatelja - kako izgledaju danas, a kako će izgledati u budućnosti?
Ili da se i sam nije oprobao?
Upecao?


Viralna aplikacija FaceApp već sada ima pristup licima i imenima preko 150 miliona korisnika

FaceApp daje mogućnost korisnicima da izmene crte svog lica, izgled, pa čak i doba (za koju godinu u budućnost). Sa druge strane, ti isti korisnici omogućavaju vlasnicima ove aplikacije da koriste njihove fotografije, imena i druge lične podatke - u bilo koju svrhu koju požele, i dokle god to žele.
A bili smo tako ubeđeni da smo naučili lekciju na primeru Cambridge Analitica, BREXIT i predsedničkih izbora u Americi...
Više od sto miliona ljudi je preuzelo ovu aplikaciju sa Google Play platforme. Tako je FaceApp dospela na vrh iOS prodavnica aplikacija u 121 zemlji.
Shodno FaceApp uslovima pružanja "usluga", svako ko se na nju upecao i dalje zadržava u svom vlasništvu "korisnički sadržaj" (čitaj: lice, tj. fotografiju istog); međutim, FaceApp poseduje beskonačnu i neopozivu licencu, oslobođenu plaćanja bilo kakvih autorskih prava, da sa tom istom vašom "korisničkom svojinom" radi šta hoće... i za bilo koga. Evo šta, između ostalog, piše u uslovima korišćenja ove aplikacije:
  • Ovim ste saglasni da FaceApp ima neprekidno, neopozivo, neisključivo, besplatno, širom sveta, u potpunosti isplativo i slobodno za naknadno licenciranje, pravo na: korišćenje, reprodukovanje, modifikovanje, prilagođavanje, objavljivanje, prevođenje, kreiranje derivata, distribuiranje, javno izvođenje i objavljivanje vašeg "korisničkog sadržaja", kao i svakog imena, korisničkog imena/naloga i ostalih podataka povezanih sa vašim "korisničkim sadržajem", u svim medijskim formatima i kanalima koji su danas poznati ili mogu biti kasnije razvijeni, i to bez ikakve naknade u vašu korist. Kada postujete ili na neki drugi način podelite svoj "korisnički sadržaj" na našem servisu (ili dalje, preko njega), prihvatate da ste razumeli da će vaš "korisnički sadržaj" i ostale povezane informacije (poput vašeg korisničkog imena, lokacije ili profilne slike) biti javno vidljivi i dostupni.


Možda sve to ne predstavlja neku veliku opasnost ukoliko vaši podaci ostanu na Amazonovim serverima u SAD, kako to tvrde na portalu Forbes, ali FaceApp i dalje poseduje pravo da sa tim podacima radi šta hoće. FaceApp je ruska aplikacija, autora Jaroslava Gončarova. Naravno, to ne znači da će ruska kompanija Wireless Labs, koja je vlasnik ove aplikacije, automatski ponuditi vaše lice i podatke tamošnjoj obaveštajnoj službi (FSB), ali određene posledice svakako postoje - kako to Peter Kostadinov iz PhoneArena tvrdi:
  • Možda i osvanete na nekom bilbordu u Moskvi, ali vaše lice će najverovatnije biti iskorišćeno u obuci na nekom od softvera za prepoznavanje lica.

Na vama je da sami odlučite da li vam je to (i koliko) bitno ili ne.


Međutim, u poslednjih par godina smo na primeru viralnih Facebook aplikacija naučili da podaci koje one prikupljaju nisu uvek bili korišćeni u svrhe za koje smo pretpostavljali da će biti upotrebljeni. Takođe, naučili smo i da podaci, na taj način prikupljani, nisu bili pohranjivani na bezbedan, siguran i privatan način.
Kada nešto smestite na klaud, nad tim ste izgubili svaku kontrou bez obzira da li ste svom sadržaju dodelili ili ne zakonsku licencu. Upravo to predstavlja jedan od razloga zašto kompanija Apple, veoma "osetljiva" kada su u pitanju problemi vezani za privatnost, većinu svojih V.I. aktivnosti zadržava "na uređaju" (telefon, tablet, računar...), umesto na virtuelnim onlajn bazama (poput klauda i sličnih servera za masovno skladištenje podataka).
Sve je to sasvim dovoljno za oprez kada neka aplikacija od vas traži pristup i licencu za vaš digitalni sadržaj i/ili identitet.
Bivši menadžer Rackspace, Bob La Gesse, kaže:
  • Da bi FaceApp zaista funkcionisao, morate mu dozvoliti da pristupi vašim fotografijama - ali baš SVIM fotografijama. Istovremeno, aplikacija dobija pristup i Siri Search opciji koju ima svaki iPhone... Aha, ima pristup i svim refresh opcijama u pozadini, tako da čak i kada vi ne koristite FaceApp - FaceApp koristi vas.


Ova aplikacija danas više ne mora da radi ništa kriminalno što bi vas nateralo na oprez i razmišljanje da li joj dopustiti toliko visok (i dubok) nivo pristupa vašem uređaju i ličnim podacima na njemu.
Jednostavno - kako kažu na portalu Gizmodo - nemojte to da radite.
Šta će vam.


***
Da li ste primetili koliko se puno ljudi sa Fejsbuka srBskog u poslednje vreme primilo na FaceApp zajebanciju, u fazonu 'na šta ću da ličim kad ostarim' i slično. Šta, i vi?
Super... usput ste sve podatke o sebi i svojim prijateljima dali svojevoljno na raspolaganje Cukerbergu, Gončarovu i firmama koje na tome zarađuju. Ovo je samo najnovija podmetačina, nakon što je pukla šema sa Kembridž analitikom, pa su krenuli da uvaljuju nove zvrčke umesto kvizova i "istraživanja".
Kapirate valjda da Facebook i drugi sarađuju, između ostalog, i sa marketinškim firmama koje rade za vlasti u Srbiji - baš kao i u drugim zemljama, tj. sa onima koji debelo plaćaju?
Kapirate?
Ne?
Onda ne kukajte zbog idiotskih reklama kojima vas Facebook zatrpava, ili vam one pune mailbox, ili vas neko nazove da glasate 'za' iako niste takvima dali svoj broj telefona.
Niste uneli, niti dali lične podatke? Da, ali vaši prijatelji možda jesu, a vi ste ih upravo ocinkarili onima koji će te podatke upariti sa već postojećim i napraviti vaše profile koje će potom gađati reklamama za bilo šta. I bilo koga. Jer, nisu više dovoljni samo vaši (pojedinačni) podaci, danas se mnogo više traže međusobne veze kako bi se od njih pravili kolektivni profili i cilj(a)ne grupe.
Jer, ako ste (naivno) pomislili da Facebook sa svim ovim, ovde opisanim, nema nikakve veze... pa, naivno je bre, i to mnogo. Cukerberg neće propustiti priliku da i tu nešto zaradi, čim čuje za magične brojke u stilu sto pedeset miliona korisnika i slične crvene lampice.

Jer, FaceApp se figurativno može prevesti i kao "dobrovoljno ste skinuli gaće, sami".
Posle toga nema kajanja.

povezani tekstovi:

Thursday, 14 March 2019

Vrh ledenog Cukerbrega



Hosanna! Hosanna! Facebook se (po)vratio... kako gde i kako kome, dok korisnici drugih sajtova u vlasništvu FB kompanije - na prvom mestu Instagram, u manjoj meri Whatsapp, donekle i Messenger - i dalje imaju problema. Tokom jučerašnjeg dana brojni korisnici FB aplikacija imali su problema sa korišćenjem ove društvene mreže - od nemogućnosti lajkovanja, postovanja ili komentara, preko nemogućnosti da se uloguju, pa do potpune blokade ličnih naloga. Više od trećine Facebook korisnika prijavilo je ovaj poslednji problem. Najviše problema imali su korisnici u Evropi, SAD i delom u Južnoj Americi.
Predstavnici Facebooka izjavili su da se ne radi o tzv. DDoS napadu tj. hakovanju njihovih servera, ali osim toga više informacija nisu pružili medijima. Zanimljivo, svoje saopštenje su objavili preko konkurentske društvene mreže - na Twitteru.


Jedan broj korisnika je ovu priliku iskoristio da ponovo prozove Cukerbergovu firmu za skandalozno ponašanje u vezi curenja ličnih podataka vlasnika naloga na ovoj privatnoj mreži i drugim sajtovima koji su u njenom vlasništvu:
  • Stranice neće da se učitaju. Garant su preopteretili servere učitavanjem novih algoritama kako bi što efikasnije prodavali vaše lične podatke i još više i bolje vas špijunirali.
Elem...
Zapadni mediji tvrde da je kompanija Facebook, navodno, pod krivičnom istragom zbog toga što je sa više (oko 150) hi-tech kompanija sklopila ugovore o deljenju ličnih podataka korisnika ove društvene mreže i pratećih aplikacija. Sve to bez znanja i saglasnosti tih korisnika.
New York Times je objavio da su dva proizvođača "pametnih" telefona već dobila pozive da se pojave pred sudom upravo zvog muvanja sa privatnim podacima Facebook korisnika. Na udaru su se našli lični podaci korisnika, poput imena prijatelja, pola i datuma rođenja. Nakon što je ova priča dospela u javnost, velike kompanije (poput Amazon, Apple, Microsoft i Sony) su raskinule ugovore o deljenju podataka sa ovom najvećom društvenom mrežom.
U junu 2018. je kompanija Facebook priznala da je desetinama visokotehnoloških kompanija omogućila pristup ličnim podacima svojih korisnika, iako su pre toga izjavili da je taj pristup onemogućen još od 2015. godine (nakon afere sa davanjem podataka kompaniji Cambridge Analytics, koja je bila hipertaktivna tokom američkih izbora za predsednika i kongres, kao i oko referenduma o izlasku Velike Britanije iz članstva EU). Tvrde da su u prethodne dve godine raskinuli većinu ugovora o partnerstvu u deljenju ličnih podataka. Međutim, iako tvrde da je tako još od maja 2015. godine, oni i dalje imaju identične ugovore sa 61 kompanijom (od nekadašnjih 150). Tim kompanijama ugovori omogućavaju da vide prijatelje korisnika, kontakte i drugo - sve to bez saglasnosti vlasnika tih podataka. Predstavnici Facebooka, suočeni sa brojnim optužbama, izjavljuju kako kompanija u potpunosti sarađuje sa sudskim i istražnim organima, i da su u potpunosti posvećeni rešavanju ovog problema.


Dok strpljenje korisnika, baš kao poslovnih partnera Facebooka, postaje sve tanje, na postojeće optužbe dodata je još jedna: da su određene službe Ruske Federacije koristile upravo Facebook kako bi uticale na unutrašnju politiku SAD preko javnog mnenja koje ta društvena mreža (definitivno) kreira. Naravno, Moskva i mister Cukerberg ove tvrdnje oštro poriču.
Cukerberg i dalje ima čvrst stav da se ne slaže sa jačom zakonskom regulativom koja bi omogućila veću kontrolu i zaštitu ličnih podataka njegovih korisnika, mada je pristao da idalje razgovara o tome da li od korisnika treba tražiti izričitu dozvolu tj. saglasnost za to što činjenično godinama unazad radi:
  • U principu, slažem se da to ima smisla i da detalji jesu bitni, i radujem se što će naš tim zajedno sa vama raditi na tome da ovaj problem razjasnimo.
U principu - okruglo pa na ćoše.
Facebook brani svoje poslovne dilove, tvrdeći da se lični podaci ne koriste bez saglasnosti njihovih vlasnika. 
Međutim, ispostavilo se da oni jesu iskoristili Apple razvojni sertifikat, koji omogućava internu razmenu između kompanija, kako bi napravili aplikaciju preko koje plaćaju svojim korisnicima starijim od 13 godina ukoliko svoje aktivnosti na telefonu podele sa Facebookom. Među tim podacima se nalazi sve njihovi aktivnosti na telefonu i internetu, informacije o instaliranim aplikacijama, tj. kada i na koji način ih koriste. Kompanija tvrdi da je tu sve legalno, da je to samo njihova "istraživačka aplikacija koja se koristi samo uz potpunu saglasnost, a korisnici su zauzvrat kompenzirani - svi su oni u potpunosti bili svesni i saglasni da učestvuju u tom našem istraživanju". 


Dok preganjanje Cukerberga i američkih državnih organa već treći mesec traje po svetskim medijima, jedna daleko zloćudnija aktivnost njegove kompanije nedavno je dospela u žižu javnosti: Facebook na globalnom nivou lobira protiv donošenja zakona koji jačaju zaštitu ličnih podataka, cilja političare i nosioce zakonodavne vlasti raznim obećanjima i pretnjama. U pitanju su SAD, Kanada, Indija, Vijetnam, Argentina, Brazil, Malezija i sve zemlje EU (uključujuči i Veliku Britaniju).
Evo i kako:
- lobira političare širom EU, strateški udara direktno na "preterano restriktivo" GDPR zakonodavstvo
- podmeće "feminizam" žena u vrhu kompanije kao vezu za lobiranje među ženama političarima koje smatra neprijateljski nastrojenim prema svojim poslovnim zahtevima
- preti određenim zemljama da će povući svoje investicije ukoliko ne donesu Facebook-friendly zakone
Kako stoje stvari, u javnost su dospela interna dokumenta u kojima Facebook glavnu pretnju svojim poslovnim interesima vidi u evropskoj GDPR legislativi, koja se odnosi upravo na zaštitu ličnih podataka. Oni to vide kao "rovovsku bitku" na "frontu zaštite ličnih podataka" u kojoj "kritični" zadatak obezglaviti te "preterano restriktivne nove zakone". U tim "fejsbukliks" papirima ističe se višestruko ponovljeno ime nekadašnjeg irskog premijera Ende Kenija, kao jednog od najvećih "prijatelja kompanije". Zanimljivo, ali Irska igra ključnu ulogu u ovoj igri jer je njen komesar za zaštitu privatnosti zastupnik svih država-članica EU. Ovo je samo dodatno potpalilo vatru na strani zagovornika pojačane zaštite ličnih podataka, koji već neko vreme optužuju irsku Vladu za previše "komotne" odnose sa kompanijom Facebook. Zauzvrat, Keni je "mnogo zahvalan" jer je Facebook svoje sedište za Evropu smestio - gle čuda - baš u Dablinu. Takođe, po njemu, GDPR predstavlja "pretnju za radna mesta, inovacije i ekonomski rast u Evropi". Kao šlag na ovu tortu, on konačno upozorava da Irska uskoro preuzima predsedavanje Unijom i da to "neće proći neiskorišćeno po ovom pitanju".


Deo stručne javnosti snatra da je objavljivanje ovih dokumenata razotkrilo svojevrstan vazalski položaj Irske (i ne samo nje) u odnosu na velike tehnološke kompanije. 
Predstavnici Cukerbergove firme izjavljuju da nemaju komentara na "ogovaranja" i "jednostran stav" o nečemu što bi trebalo da bude u nedležnosti kalifornijsog suda, umesto da se provlači po medijima.
Inače, pored Kenijevog, provlače se imena i brojnih političara, američkih senatora, evropskih komesara, tu je indijski predsednik Mukerdži, ali i aktuelni Brexit-pregovarač Mišel Barnije. 
Poseban je slučaj Džordža Ozborna, bivšeg državnog sekretara u britanskoj vladi, koji je u vreme svog mandata "potpomogao" izdavanje "feminističkih memoara" Šeril Sendberg, koja je jedan od direktora u Cukerbegovoj kompaniji. I ne samo to, već je uticao da se novopečena spisateljica susretne sa nekim od političarki EU-administracije koje važe za najtvrđe protivnice "labave" politike prema firmama poput Facebooka. Pa neka posle tabloidi nadugačko i naširoko pišu o tome ko se sa kim susreće, gde i šta večera, o čemu pričaju za stolom a o čemu ispod njega.
Konačno, ekipa iz Facebooka je iskoristila i sastanke u Davosu da neke od "neposlušnih" zemalja uceni. Tako su Kanadu i Maleziju ucenili otvaranjem novih razvojnih centara (i novih radnih mesta), nagovestivši da postoje i "druge opcije, ukoliko se previše premišljaju" oko odgovora na zahtev da ublaže zakonsku regulativu za zaštitu ličnih podataka. Naravno, odgovor je prosleđen istog dana, i to pozitivan. Naravno. Ucenu je prosledila - gle još jednog čuda - već spomenuta književnica Šeril Sendberg lično.


A sve ovo je samo vrh ledenog brega.

Cukerbrega.

Dakle, narode Serbski, možeš da odahneš: jučerašnje fejsbuk-štucanje je bilo globalno i nema nikakve veze sa ovim našim pomahnitalim Šizojem i njegovim službama. Ili ipak ima?
I dalje se nadam da, ako je on lud, makar mi nismo. Barem ne toliko...



Friday, 24 August 2018

Zidovi



Eto zašto u Rumuniji danas na ulice izađu stotine hiljada demonstranata koji protestuju protiv pokušaja vlasti da ozakoni korupciju na najvišem nivou, a ovde niko dupetom da mrdne ni za manje, ni za više.
Kapirate?
1989. nije postojao fejsbuk.

Thursday, 12 April 2018

Nikad izvini



Dr Aleksandr Krogan je 2014. godine napravio fejsbuk kviz-aplikaciju koju je nazvao "Ovo je vaš digitalni život". Verovatno ste primetili da mnogi od vaših prijatelja sa fejsbuka postuju gomile sličnih aplikacija. Možda ste čak i sami popunili neki od tih kviz-upitnika, ne bi li otkrili koji ste lik iz priča o Hariju Poteru ili na koje umetničko delo ličite.
Više od 270 hiljada ljudi se primilo, preuzelo i koristilo Kroganovu aplikaciju.
Da bi to mogli da urade, prihvatili su uslove korišćenja aplikacije, čime su dopustili ne samo prikupljanje i korišćenje svojih već i ličnih podataka svojih prijatelja, od kojih većina verovatno nikada nije ni čula za postojanje te kviz-aplikacije.


Svetska mreža je Kroganu omogućila da pristupi podacima 50 miliona profila sa Fejsbuka; od toga je on oko 30 miliona uspeo da upari sa podacima na drugim platformama kako bi otkrio stvarni identitet tih korisnika. Sve te podatke je Krogan prikupio uz dozvolu Fejsbuka - tako što je izjavio da će biti upotrebljeni u "akademske svrhe".
Umesto toga, Krogan je sve te podatke predao kompaniji u kojoj je zaposlen - sada već "čuvenoj" Kembridž Analitici, koja je upravo na taj način porekršila pravila Fejsbuka. Fejsbuk je za to curenje podataka saznao 2015. godine kada su celu aferu razotkrili novinari Gardijana, pa je iz Cukerbergove kompanije naloženo Kroganu i Kembridž Analitici da izbrišu sve prikupljene korisničke podatke.
Fejsbuk im je poverovao na reč da će tako i postupiti.

- Hej, sve je obrisano, zar ne?
- Pa naravno! Sve smo u potpunosti izbrisali.

A nisu.
Britansku Kembridž Analitiku finansira ista porodica Merser koja finansira i američki Brajtbart. Stiv Benon je bio potpredsednik te kompanije, koja je potom postala digitalna produžena ruka Trampove predsedničke kampanje. Iskoristili su podatke koje je Krogan prikupio, kako bi kreirali profile američkih glasača i napravili, kako je to jedan od njihovih bivših službenika rekao novinaru Gardijana, "alatku za vođenje psihološkog rata" u vreme izbora 2016. godine.


Fejsbuk je imao prava da proveri i otkrije da li podaci ipak nisu bili obrisani. Kompanija je odlučila da to ne uradi.
Kada je cela afera isplivala na površinu, američki i britanski nadležni organi su zahtevali odgovore na neka pitanja... Međutim, odgovor je jednostavno glasio: "To je stvar Fejsbuka." Njihove informacije o vama su njihov proizvod, ali oni se prave veoma nevešti kada se postavi pitanje šta se sa tim podacima dešava kada napuste njihovu platformu.
Mark Cukerberg je potom odbio da se pojavi pred komisijom britanskog Parlamenta, ali je ipak odlučio da se odazove pozivu američkog Kongresa.
I tako je vlasnik Fejsbuka otišao u Vašington...


... i vratio se, ali ne na magarcu.
Prorok se odavno preselio iz Jerusalima na Fejsbuk. Eno ga u oglasima, sa desne strane vaših profila. Ne skida se odatle.
A vi i dalje klikćite na svaku šarenu sličicu i ogromna slova koje vam podmetnu.

Thursday, 16 November 2017

Naša demokratija nije vaša laboratorija


Stevan Dojčinović je glavni i odgovorni urednik KRIK-a (Mreža za istraživanje kriminala i korupcije). Ovo je njegov tekst o tome kako Fejsbuk radi na štetu istraživačkog novinarstva u Srbiji danas, objavljen u Nujork Tajmsu 15. novembra 2017. godine.
Ovo je prevod tog teksta koji je u originalu objavljen na engleskom.


Moja zemlja, Srbija, nije svojom voljom postala laboratorija za eksperimentisanje Fejsbuka sa ponašanjem njihovih korisnika - a organizacija nezavisnog, neprofitnog istraživačkog novinarstva u kojoj sam ja glavni urednik, postala je jedan od nevoljnih laboratorijskih pacova.
Prethodnog meseca sam primetio da se naši tekstovi više ne pojavljuju na Fejsbuku, kao što je to do tada bilo uobičajeno. Bio sam zapanjen. Naše najveće sredstvo komunikacije, preko koga je išlo više od pola pregleda naših strana na mesečnom nivou, bilo je obogaljeno.
Svakako, pomislio sam, to mora da je neka greška. Ali nije.
Fejsbuk je napravio malu ali razornu izmenu. Postovi koje postavljaju "stranice" (uključujući i organizacije poput moje), uklonjeni su iz redovnog News Feeda, tj. sa osnovne stranice koju korisnici prvo vide kada se uloguju na tu društvenu mrežu. Svi ti postovi su sada izdvojeni u posebni odeljak nazvan Explore Feed, koji korisnici moraju da otvore ukoliko žele da vide naše tekstove. (zanimljivo, ali nije iznenađujuće da se to ne odnosi na plaćene postove)
Fejsbuk nije rešio da samo u Srbiji oproba taj eksperiment sa sklanjanjem stranica iz News Feeda. I neke druge male zemlje, koje se retko pojavljuju u naslovima Zapadne štampe - Gvatemala, Slovačka,, Bolivija i Kambodža - takođe su bile izabrane za eksperimentisanje od strane Fejsbuka.
Neki IT sajtovi su objavili vest da će ova funkcija možda biti uvaljena i Fejsbuk korisnicima širom sveta. Naravno, niko zapravo ne može da sazna šta ta kompanija zaista namerava da uradi, a mi nemamo nijedan drugi način da ih nateramo na odgovorno ponašanje, osim da ih javno prozivamo. Možda je upravo to razlog zbog koga su izabrali da eksperimentišu sa ovom novom funkcijom prvo u malim zemljama koje su daleko od potencijalno zabrinutog oka većine Amerikanaca.
Međutim, za nas takve promene mogu biti katastrofalne. Privlačenje čitalaca nekoj temi se iznad svega oslanja na to da taj proces bude što jednostavniji. Čak i jedan dodatni klik može učiniti sve potpuno drugačijim. Ovo je pretnja opstanku ne samo moje organizacije i drugih poput nje, već i sposobnosti građana svih zemalja u kojima Fejsbuk eksperimentiše da spoznaju istinu o svojim društvima i liderima.
Srbija predstavlja savršen primer toga zašto je bitan politički kontekst ovih eksperimenata koje sprovodi Fejsbuk. Srbija se 2000. godine oslobodila diktature Slobodana Miloševića, a nije se razvila u potpuno funkcionalnu demokratiju. Jedna partija, koju predvodi predsednik Aleksandar Vučić, kontroliše ne samo Skupštinu već i celokupan politički sistem. U našoj zemlji ne postoji tradicija političke kontrole i ravnoteže. Vučić se danas predstavlja da je progresivan i proevropski političar, ali kao ministar informisanja u Miloševićevoj vladi, on je bio odgovoran za cenzurisanje medija.

Danas, cenzura u srbiji ima "mekšu" formu. Fleksibilniji mediji, koji su lojalni vlastima, imaju povlašćen položaj i bolje finansiranje iz lokalnih i centralnog budžeta. Oni koji odstupaju od linije dobijaju iznenadne posete poreskih inspektora.
Ovde nije lako biti nezavisni novinar. Od 2015. godine, moja neprofitna istraživačka organizacija KRIK je pokrivala teme za koje mejnstrim mediji nisu hteli ni da čuju. Zbog toga smo bili praćeni, prećeno nam je, ogavne izmišljotine o našim privatnim životima su postavljane na naslovne strane nacionalnih tabloida.
Prošle godine je KRIK objavio istraživanje koje otkriva da je Zlatibor Lončar, sadašnji ministar zdravlja, kao mlad hirurg bio unajmljen od strane jedne kriminalne bande da ubije nekog njihovog protivnika, sudeći po izjavama zaštićenih svedoka na sudu. Pomislili bi ste da je priča o budućem ministru koji intravenozno ubrizgava otrov pacijentu uzbunila javnost - ali nije, glavni mediji su sve jednostavno ignorisali.
Poseta vebsajtu KRIK-a je jedini način da građani Srbije saznaju istinu o toj i mnogim drugim pričama poput nje. Do prošlog meseca, većina naših čitalaca je do nas dolazila preko Fejsbuka. Fejsbuk je omogućio da naši tekstovi zaobiđu mejnstrim kanale informisanja i dopru do stotina hiljada čitalaca. A sada, iako ta društvena mreža tvrdi da sprečava širenje "lažnih vesti", ona je zapravo na putu da uništi nas.
Zbog toga je ovaj proizvoljni Cukerbergov eksperiment veoma opasan. Glavne TV stanice, mejnstrim novine i izdanja pod kontrolom organizovanog kriminala neće imati nikakvih problema sa kupovinom reklamnog prostora na Fejsbuku ili pronalaženjem drugih načina da dopru do svoje publike. Zato će male, alternativne organizacije poput moje, zbog toga stradati.
I mi novinari, takođe snosimo određenu odgovornost za to što se dešava. Oduvek je bilo praktično koristiti Fejsbuk da bi dopremo do naših čitalaca, pa smo uložili dosta vremena i napora u svoje prisustvo na njemu - i tako smo pomogli da postane čudovište kakvo je danas.
Ali, šta je bilo - bilo je; ta privatna kompanija, koja nikome ne polaže račune, preuzela je svetski medijski ekosistem i postala odgovorna za sve što se tu dešava. Svojim odabirom malih zemalja sa klimavim demokratskim institucijama za svoje eksperimentisanje, Fejsbuk pokazuje ciničan nedostatak zainteresovanosti o tome kako njegove odluke utiču na najranjivije.


Pošto smo sada svi videli kolika je moć Fejsbuka i šta s njom radi, moraćemo da otkrijemo način kako da se sa tim izborimo. Tviter je na drugom mestu po broju korisnika u Srbiji (mada daleko ispod Fejsbuka). Verovatno ćemo početi da se sve više oslanjamo na njega. A možda je vreme da porazmislimo i o drugim, daleko više decentralizovanim platformama.
Oduvek me je privlačila alternativna scena. Tokom devedesetih godina sam vodio jedan mali, nezavisni pank magazin. Danas, kao istraživački urednik i reporter, hoću da se bavim temama koje veliki i zastrašeni mediji neće da pokrivaju. U zemlji kao što je Srbija, nezavisni sajtovi poput mog i još nekolicine preostalih, predstavljaju jedino mesto gde ljudi mogu da saznaju istinu.
Fejsbuk je mogao da postane sredstvo preko koga bi se taj alternativni prostor razvijao. Umesto toga - barem je tako u Srbiji - Fejsbuk rizikuje da postane samo još jedno igralište za moćne.


Saturday, 9 September 2017

WW3 na FB


Treći svetski rat je već počeo, vodi se na fejsbuku i ostalim društvenim platformama. Njega ne vode zaraćene države, vojni savezi ili multikorporacijske armije plaćenika, već se on vodi između nas samih. Alle gegen alle, pravi hobsijanski rat "svakog protiv svakoga" ali ni oko čega.


Ako stvari pogledamo sa jedne drugačije tačke (a ne one zvanične koja nam je podmetnuta), možda ćemo uvideti da se dosta sumnjih stvari dešava u pozadini svega. Od stvarnih do lažnih terorističkih napada, podrška ISIS-u, "invazija na Evropu" i slične stvari. Niko od nas ne može da pojmi šta je od svega toga prava istina. Ali zato svi možemo videti da nas "neko" stalno bombarduje strahom, zato što je strah najmoćnije oružje za kontrolu masa. (u Orvelovoj "1984" niko zapravo nije siguran ko zaista bombarduje Pistu Jedan - neprijatelji ili Okeanija sama) Osvrnimo se oko sebe - slobodno možemo reći da su u tome veoma uspešni.
Zbog toga je jedino rešenje da ostanemo jedinstveni i počnemo da mislimo svojom glavom. U suprotnom, pretvorićemo se u nacionaliste ispranih mozgova. A takvih danas ima svuda, i sve ih je više. Oni šire svoju mržnju putem interneta, šeruju lažne vesti i vode bitke komentarima. Upravo to je tema pesme "WW3 is on Fb" - stanje u kome je fejsbuk postao ratna zona a korisnici se pretvorili u vojnike, tastature im služe kao oružje a slova kao meci. Kada su svi naši prijatelji razdvojeni na dve suprotstavljene strane, viču jedni na druge i međusobno se "časte" bezumnim i glupim komentarima.
"Niti reči razuma, samo bombe bez smisla".
Istina je da niko od nas ne može znati istinu.
Istina je i da ujedinjeni pobeđujemo, a podeljeni padamo.

- Pigs Parlament, avgust 2017.


Izgleda da je on već tu, bez oružja i plašenja
Iz tastatura pucamo, doskočicama se gađamo
Taj rat je počeo oko sukoba mišljenja
A sad po zidovima samo se svađamo

Treći rat svetski
Postao je fejsbuk epski

Niti reči razuma, samo bombe bez smisla
Slova su meci kojima tuđe zidove bušimo 
A rat je počeo oko sukoba mišljenja
I sad po zidovima samo se svađamo


Pigs Parlament "WW3 is on Fb"
(Koruptistan EP, 2017)

And you know what I mean.



Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...