Sunday 27 March 2022

(pr)Osveta


Učitelj ili Propagandista?

Niko ne može biti dobar učitelj ukoliko ne poseduje iskrenu naklonost prema svojim učenicima i želju da im prenese ono za šta veruje da je vredno.
Propagandista ne deli ovakvo gledište. Za propagandistu, učenici su kao potencijalni vojnici u nekoj armiji. Na đacima je da služe ciljevima koji se nalaze izvan njihovih života, ne u smislu u kojem svaka velikodušna svrha nadmašuje samu sebe, već u smislu služenja nepravednim privilegijama ili despotskoj moći. Propagandista ne želi da učenici posmatraju svet i slobodno biraju svrhu koja im se čini vrednom. Propagandista želi, poput nekog ko održava ukrasno zelenilo, da odgoj učenika bude razvijan i usmeravan tako da odgovara namerama i ciljevima tog baštovana. A u sprečavanju prirodnog razvoja učenika, propagandista je sklon tome da u njima uništi svu životnu energiju, usađujući umesto nje zavist, destruktivnost i okrutnost.
Ljudska bića nemaju potrebu da budu okrutna; naprotiv, ubeđen sam da većina uzroka okrutnosti leži u raznim ograničavanjima tokom rane mladosti, pre svega u onemogućavanju onoga što je dobro.


Nacionalsocijalistička partija Srbije u svojim kandžama više od 30 godina drži obrazovanje u Srbiji. To je ovde bezbroj puta bilo napisano do sada. Retki su i kratki bili "incidentni" periodi kada na čelu ovdašnjeg ministarstva prosvete nije bio neki drug član ili neko ko je pod maskom radio za njihovu Stvar - ometanje i sprečavanje razvoja generacija koje će misliti svojom glavom, a ne šupljim glavama propagandista sa platne liste predmetnog ministarstva. Nesrećno uvođenje kleronauke od strane DOS-a, kukavički podmetnuto je od strane crkvenoespeesovske ekipe pod formom "smirivanja postpetooktobatskih strasti" i zastrašivanjem anatemama Besomuka Rista & Co. a sve kao zalog za buduću pomiriteljsku koaliciju ludog Borisa i raspojasanog Ivice. Posle je sve išlo glatko i po redu, kako je bilo dogovoreno i po stavkama, skroz do ovoga što imamo danas.
A imamo i to da u jednoj negotinskoj osnovnoj školi nastavnici objašnjavaju roditeljima zašto njihov sin i "ne mora baš da ima sve petice i da bude najbolji u odeljenju" (i školi), jer "mnogo štrči i iritira ostalu decu", "ispravlja nastavnicu fizike" (koja ne zna decimalni račun, ali ne odustaje od tog neznanja) i da "ocene nisu najvažnije" iako se prosečna ocena za neke predmete na nivou odeljenja klacka između dvojke i trojke (jedva nategnute).
Bez obzira na aktuelnog ministra neobrazovanja, nakon 2000. godine je nastavljena praksa iz decenije koja joj je prethodila - okružni i opštinski načenici prosvete, direktori škola, veliki deo nastavnog kadra, razredne starešine, "projektni" miljenici i ekskurzionisti, uglavnom su bili i ostali kadar SPS. Do dana današnjeg, i ne pokazuju ni trunku namere da od toga odustanu ili se makar promene.
Trideset i kusur godina umesto škola mi imamo SPS-ovske propagandne fabrike trovanja dečjih umova. Tačno toliko umesto prosvete imamo (pr)osvetu. Osvetu loših đaka.
Kresanje žive ograde od ljudi nikada nije bilo jeftinije i lakše.
Ko ne razume razliku između učitelja i propagandiste nikada neće moći da shvati šta stvarno znači silno lupetanje o "dualnom obrazovanju" kojim kradikalska ekipa zasipa ovdašnju javnost. Ovakvim sistemom neobrazovanja, od dece prave samo dva tipa savremenih robova: topovsko meso i fabričko meso. Ako može oba, po potrebi.
Dualno meso.

Između Bertrana Rasela i Miće jovanovića je nepremostiv jaz, intergalaktičkih razmera. O prvome niko ne uči decu u našim školama, za drugog svi znaju i u njega gledaju kao svrhu obrazovanja. Višedecenijsku formulu uspešnog pravljenja glasačkog mesa nećemo menjati. Ako ništa drugo, za tom promenom kao da niko od pripadnika politikantske kaste ne oseća potrebu.
Ne osećaju oni ništa, kad smo već kod toga.

Lektira

Thursday 24 March 2022

Gazije


Ali uvek - to nemoj zaboraviti, Vinstone - uvek će biti opijenosti od moći, sve veće i sve suptilnije. Uvek, u svakom trenutku, postajaće uzbuđenje pobede, draž gaženja po neprijatelju koji je bespomoćan. Ako hoćeš sliku o budućnosti, zamisli čizmu kako gazi ljudsko lice - zauvek.
I zapamti da je to zauvek. Uvek će biti tog lica po kome treba gaziti. Jeretik, neprijatelj društva, uvek će postojati da bismo ga mogli ponovo pobeđivati i ponižavati. Sve kroza šta si prošao otkako si nam dopao u ruke - sve će se to nastaviti, i to još gore. Špijuniranja, izdaje, hapšenja, mučenja,  pogubljenja, nestajanja, neće nikad prestati. Taj svet će biti svet straha isto koliko i trijumfa. Što bude jača, Partija će biti bezobzirnija; što je slabiji otpor, to je jači despotizam.
- Džordž Orvel "1984" (1949)

Granice svakog tiranina zavise samo od granica trpeljivosti potlačenih. Ako nema otpora, nema ni napretka.
- Frederik Daglas (03.08.1857)

***
Gazija (od turske reči gazi) - termin koji je označavao počasnu titulu u Osmanskom carstvu, a danas se koristi u značenju junak, heroj, ratni junak. Izraz potiče iz iranskog jezika i označavao je plaćenike i borce na granici Persijskog carstva. Gazije su u periodima mira svoj opstanak bazirale na pljačkanju i odavale se odmetništvu i hajdučiji. U narodu se često za hvalisavca tj. onoga ko voli da se razmeće može upotrebiti izraz gazija.
Grupe gazija su bile tako organizovane da su privlačile avanturiste i različite religiozne i druge otpadnike svih nacionalnosti. Da dodamo - i članskih knjižica političkih partija.


Aleksandar Vučić, u nekim krugovima poznat i kao predsednik Republike Srpske Napredne Stranke (RSNS) koji se na svom Instagram profilu predstavlja i kao "budućnost Srbije", diplomirani pravnik i samozvani najbolji student prava u istoriji sveta&veka, gazi Ustav ove zemlje svakoga dana, časa, minuta i sekunde, i time gazi po svima nama, građanima države Srbije a ne životinjske farme u koji su on i njegova banda pretvorili ovu zemlju. Gazi on i po sebi, po svojima, po sopstvenoj diplomi i struci, ali ako se to njemu i njima sviđa to je onda njihov a ne naš problem.
Naš - i samo naš - problem smo bili i ostali mi sami. Taj isti Ustav, ma koliko bio vampirski i koštunjav, kilav, ipak je naš i jedina je prava garancija zaštite čovečnosti svakoga od nas. To smo morali znati na nedavnom referendumu, čak i da većina nije ili se pravila da ne zna već je slepo saučestvovala u tom gaženju po svima (pa i sebi).
Naravno da postoji i onaj drugi način zaštite od gaženja i ustavogazitelja, ali niko nije dovoljno lud ili voljan da se bez razmišljanja njega hvata a da prethodno ne pokuša stvar da reši mirnim putem. Problem je što većina ovdašnjih gaženih i dalje ne pokušava. Problem je i to što gaziteljima ni na kraj pameti ne pada da bi mogli drugačije da vladaju osim - zauvek.
Ali, ništa na ovom svetu nikada nije bilo niti će biti zauvek.
On i njegovi besomuci to znaju i zato su toliko sumanuti i bezobzirni u pljačkanju i gaženju (i to ne samo čizmama, potežu oni i automobile i bagere), laganju i međusobnom huškanju i zastrašivanju građana. 
Ako hoćete sliku o BudućnostisrbijeAV, zamislite kradikale u čizmama kako vas gaze gde god stignu - zauvek.
Ako hoćete sliku budućnosti bez kradikala, čizama i gaženja - onda 3. aprila više nema neopredeljenih. Kradikalske gazije moraju biti oterane perom, baš zato što sve vreme prete mačem. Stvar je jednostavna: dovoljno je da što više građana sa pravom glasa izađe na izbore i da Vučići Uveoci sami nemaju većinu (jer upravo to predstavlja njihov glavni ucenjivački potencijal). Gazije treba na izborima oterati da se ne bi smo uskoro međusobno gazili po ulicama - daleko gore nego po supermarketima. Ko god bude došao na vlast posle ove bande moraće da bude podjednako smenjiv i to je jedina slika (njihove) budućnosti koju treba svima njima jasno i glasno predočiti.
Zbog naše dece.
Al' stvarno.

Saturday 19 March 2022

Гражданская Оборона



Ništa posebno, samo podsetnik da do izbora ima još tačno 15 dana a frižider troši više struje kada su vrata otvorena.

* naslov blogposta pozajmljen od jednog od prvih ruskih punk bendova Гражданская Оборона


Wednesday 16 March 2022

Belivučići Uveoci



Svaki pravi&iskreni srbistanac ne ide na piknik bez roštilja. Odskora, taj više ne pita od čega je meso za ćevape. Pardon - od koga. Sumanuto i dalje glasa za skaramajstora, moli boga Šizoja da se i sam ne nađe jednoga dana na njegovom ovalu za novinare. 
I dalje se ponaša kao da ne zna kako je odavno pojeden, prežvakan, polusvaren pa ispljunut u nachttopf iz koga ga On vadi samo za glasanje.
Koliko lud zaista treba da budeš pa da iznova, u beskraj glasaš za Vođu Besnog Čopora?
Z kao Zombistan.

Saturday 5 March 2022

Happy birthday mr. President


5. mart - Dan borbe protiv disocijativnog poremećaja identiteta

Disocijativni poremećaj identiteta (poremećaj rascepljene/višestruke ličnosti) predstavlja relativno novu bolest koju psihijatri još uvek otkrivaju zato što ona i dalje često ostaje neidentifikovana i nedijagnostikovana. Za osobe koji ipak "dobiju" ovu dijagnozu, užasno iskustvo predstavlja činjenica da mentalno stanje u kome se nalaze ima i svoje ime. Za dijagnostikovanje ovog stanja neophodno je da pacijent ima najmanje dva odvojena ego-stanja (alter-ega) tj. identiteta koji koegzistiraju i naizmenično preuzimaju kontrolu u jednoj istoj osobi. Radi se o fragmentaciji (podeli) identiteta, a ne o razvijanju različitih ličnosti unutar iste osobe.
Svaki dvojnik je potpuno integrisan i složen, sa sopstvenim oblicima ponašanja, uspomenama i međuljudskim odnosima: svaki identitet određuje narav i delovanje osobe kada je on "na vlasti". Obično su dvojnici posve različite ličnosti, čak uzajamne suprotnosti (jedan može biti levoruk a drugi desnoruk; mogu nositi naočare s različitom dioptrijom, biti alergični na različite stvari). Izvorna i njoj podređene ličnosti su svesne izgubljenih vremenskih razdoblja, a glasovi drugih mogu katkad odjekivati u njihovoj svesti, iako one tvrde da ne znaju čiji su to glasovi. Kada pojedinac ima više od dva dvojnika, svaki od njih može u određenoj meri biti svestan postojanja ostalih (oni čak mogu međusobno razgovarati, pa čak i postati nerazdvojni prijatelji).
Disocijativni poremećaj ličnosti implicira da nije moguće integrisati različite aspekte identiteta i memorije i svesti ih na jednu osobu. Obično, primarni identitet osobe nosi njeno ime i uglavnom je pasivan, zavistan, oseća krivicu i depresivan. Osoba može da iskusi svako od stanja koje je u tom trenutku "u kontroli" kao nekoga ko ima svoju istoriju, identitet, sliku o samom sebi. Kada osoba promeni stanje, menja se i ime, godište, nekada čak i pol, govor, znanje opšte kulture i dominantne crte ličnosti - često u kontrastu sa primarnim identitetom. Određene situacije ili stresori mogu da uzrokuju da različiti identiteti izađu na površinu. Takođe, identiteti između sebe mogu da poriču stanje onog drugog, da budu kritični jedan prema drugome, ili da budu u otvorenom konfliktu.
U nekim kulturama, disocijativni poremećaj ličnosti se povezuje sa tim da je osoba "zaposednuta", pod kontrolom duhova i drugih paranormalnih bića.
Simptomi:
- dva ili više različitih stanja ličnosti, gde svako od njih ima svoj poseban način viđenja sebe i sveta oko sebe
- potpuna promena u ponašanju, svesti, memoriji, percepciji, kogniciji, motoričkom funkcionisanju prilikom promene identiteta
- pacijent se ne seća svoje lične istorije, ljudi, mesta i događaja povezanih sa drugim stanjem, i ove rupe u sećanju moraju biti mnogo veće nego samo obična zaboravnost
- problemi u društvenim, poslovnim i ostalim sferama života kao posledica ovog poremećaja
- samopovređivanje je uobičajeno kod ovog poremećaja, više od 70% osoba koje ga imaju pokuša samoubistvo barem jednom u životu
- različite ličnosti izbijaju na površinu u različitim situacijama, promenu identiteta podstiču psiho-socijalni stresovi
- pacijenti često imaju osećaj kao da su postali depersonalizovani posmatrači sopstvenog govora i ponašanja, neki tvrde da čuju glasove u glavi (ali "ne znaju" čiji su), ispoljavaju emocije nad kojima uopšte nemaju kontrolu
Ovaj poremećaj obično počinje tokom ranog detinjstva, ali retko se otkriva pre puberteta. Osobe koje ga imaju često tvrde da su u detinjstvu iskusile ozbiljno fizičko ili seksualno zlostavljanje. Pate od post-traumatskog stresnog poremećaja (PTSP), imaju noćne more, flešbekove, rupe u pamćenju (amnezija), glavobolje, fobije, depresiju, depersonalizaciju, disocijativnu fugu (beg od samog sebe u drugi identitet), pseudošizofrene reakcije. Česte su i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci.
Što se tiče lečenja ovog poremećaja, primarni cilj je dugoročna psihoterapija kako bi se sve različite ličnosti svele i integrisale u jednu.


MKB-10 šifarnik bolesti:
Disocijalni poremećaj ličnosti je duševni poremećaj koji karakterišu nepoštovanje društvenih obaveza i gruba nebriga za osećanja drugih. Postoji velika neusklađenost između ponašanja i vladajućih društvenih normi. Izmenjeno ponašanje je gotovo nepopravljivo, kako iskustvom tako ni kažnjavanjem. Postoji nizak prag tolerancije na sopstvene frustracije i ispoljavanje agresije, uključujući i nasilje. Takva ličnost je sklona kako okrivljavanju drugih tako i prividno prihvatljivom racionalizacijom opravdavanju sopstvenih konflikata sa društvom.

***
Dan borbe protiv disocijativnog poremećaja identiteta ima za cilj da promeni sve te silne strahove u glavi, prvenstveno širenjem svesti o njegovom postojanju u današnjem društvu, i pomogne u obrazovanju i uspehu onih koji imaju ovaj poremećaj kroz razumevanje i saosećanje. Ovaj Dan postoji zbog dva cilja koje treba postići:
Prvo, onima koji su pogođeni ovim poremećajem, to može biti način da ih ojača, pomogne im da podele svoje priče i iznađu bolje načine da vole i prihvate sebe u svetu u kome ovakva vrsta poremećaja nije dovoljno poznata ili shvaćena.
Drugi cilj je podizanje svesti o samom poremećaju, pomaganje drugima da shvate šta znači imati ovaj poremećaj kao i otkrivanje boljih načina upravljanja poremećajem u svakodnevnom životu.
Ukoliko ste i sami pogođeni disocijativnim poremećajem identiteta, pomozite sebi i drugima tako što ćete otvoreno razgovarati sa svojom porodicom i prijateljima o tome kako on utiče na vaš svakodnevni život, a zajedno sa svojim terapeutom tražiti načine kako da kontrolišete poremećaj na najbolji način.
Pomažite drugima koji takođe pate od ovog poremećaja.



Probajte da zamislite Zmihajlovićku, Drdariju ili neku sličnu kradikalku u pokušaju da ovo otpeva... Može.
Srećan rođendan, gos'n Predsedniče.
Pardon, gospodo Predsedniče.
Neka se spreme sledeći, drug Vulini. Ovo je i njihov dan.



Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...