Wednesday 6 June 2018

Generisanje kulture straha kroz medije


"Ako ne čitate vesti, vi ste neinformisani. Ako čitate vesti, vi ste dezinformisani."
- Mark Tven



Ekstremni govor u srpskom medijskom diskursu vidljiv je na svim jezičkim nivoima: leksičkom, frazeološkom, morfosintaksičkom, stilskom. Na svim ovim jezičkim planovima dominiraju tri jaka mehanizma: dramatizacija, vulgarizacija, žargonizacija, a svi oni služe kreiranju katastrofičnog scenarija, odnosno izazivanju i prizivanju negativnih emocija.
Danas u Srbiji postoji veliki broj dnevnih novina i nedeljnika, ali se istovremeno oseća nedostatak kvalitetnih vesti, istraživanja i analiza, naročito u poređenju sa evropskim praksama i standardima. Neproporcionalno veliki broj tekstova zasnovan je na anonimnim izvorima, uz upadljivo brisanje razlike između pretpostavki, nagađanja, ličnih impresija i činjenica. Mnogi štampani mediji u Srbiji pribegavaju senzacionalizmu, objavljivanju nepotvrđenih informacija, šokantnih i uznemirujućih fotografija i svedočenja, šest puta je veći broj negativno nego pozitivno intoniranih tekstova, pokazuju prethodna istraživanja, a mnogi tekstovi su nastali bez vidljivog povoda i razloga da se o nečemu piše.
Predstavljamo istraživanje koje je sprovedeno u periodu od maja do septembra 2017. godine.

Ekstremni govor u medijima: kako se generiše kultura straha u Srbiji *

Da padnete s Marsa danas i dobijete da pročitate upravo objavljene vesti u Srbiji, ili ćete poverovati da ste stigli direktno u pakao, ili će vas uhvatiti strava da je haos jezivo blizu. U svakom slučaju, možete ugaziti u neki krvav trag, saznati da je sve alarmantno i uhvatiće vas jeza da je na pomolu katastrofa. Čak i ako već nije otkrivena zavera da strane sile kuju pakleni plan da unište Srbiju. Ne izlazite napolje jer je pakleno vruće. Ili olujni vetar uništava sve pred sobom. U svakom slučaju, strahovito nevreme - sudnji dan, takoreći.
Ovo je samo deo leksike i frazeologije koja se danas koristi u domaćim medijima. Centar za nove medije Liber istraživao je u periodu od maja do septembra, ekstreman govor u izveštavanju domaćih medija, govor preterivanja i kataklizme, koji u javnosti proizvodi emocije straha, nesigurnosti, nelagode i paranoje.
Rezultati istraživanja i kvalitativna analiza novinskog izveštavanja, pokazuju da se u Srbiji kroz medije generiše kultura straha.
Ekstremni govor u medijskom diskursu, koji je bio predmet ove opsežne analize, nametnuo se svojom sveprisutnošću. Reč je o izuzetno negativno konotiranom obliku govora, koji se kosi sa načelima objektivnog i nepristrasnog izveštavanja. Zasnovan je na izrazitoj subjektivnosti i neprikrivenoj pristrasnosti, a posebno je manifestan i direktan u naslovima, gde dobija svoje krajnje oblike u svojoj hipertekstualnosti, kao i u formi pretnji, predskazanja, diskriminacije.
  1. Koje novinske rubrike najčešće sadrže ekstreman govor?
  2. Koje se reči najčešće koriste da se izazove strah, nelagoda, paranoja i nesigurnost?
  3. Koliko često se širi međunacionalna i rasna netrpeljivost?
  4. Koliko se često zvecka oružjem?
  5. Da li je realno da se plašimo vremenske prognoze?


Ekstremni govor u medijima u Srbiji (po slajdovima):

1. "Generisanje kulture straha kroz medije: Istraživanje ekstremnog govora u medijima u Srbiji" CNM Liber, 2018 - O diskursu kojim se izazivaju emocije nemoći, nesigurnosti, paranoje
2. Tema i cilj:
Utvrditi nivo zastupljenosti ekstremnog govora u medijima u Srbiji, utvrditi teme u kojima se koristi, utvrditi efekte na javnost.
3. Uzorak i metodologija - uzorak:
Prikupljeno medijskih objava u periodu od maja do septembra 2017. - 36.960.
Ušlo u obradu jer sadrži neke od elemenata ekstremnog govora, hipertekstualnosti ili diskursa katastrofe - 9.436.
Broj medija koji su obuhvaćeni analizom - 16.
4. Uzorak i metodologija - metodologija:
Zadržani podaci su podvrgnuti troslojnoj analizi: određivanje ključnih reči, određivanje rubrike, određivanje vrste ekstremnog govora. Iz analize su izuzeti svi novinski naslovi koji su sadržali informativnost, ili su bili bez upotrebe subjektiviteta, hiperbole...
5. Uzorak i metodologija - prvi rezultat:
Udeo medijskog diskursa koji se može okarakterisati ekstremnim govorom - 25,5%
6. Šta nalazimo u 1/4 medijskih naslova?
Dramatični, preterani, vulgarni, brutalni i senzacionalistički narativi, odnosno ekstremna opisivanja i uznemirujući sadržaji u vestima - EKSTREMNI GOVOR
Izazivanje osećanja straha, nesigurnosti, nelagode, uključujući širenje paranoje i teorija zavere - 
ŠIRENJE STRAHA I NESIGURNOSTI
Šovinizam, nacionalizam, homofobija, mizogine i seksističke formulacije i teme - ŠIRENJE NETRPELJIVOSTI
7. Udeo vrste govora i emocija koje nose:
ekstremno (26%), mizoginija (25%), strah (21%), netrpeljivost (15%), paranoja (14%)
8. Reči ekstremnog govora:
rat, haos, užas, alarm, šiptari, pakao, panika, šok, krv, jezivo, skandal, ustaše, stravično
9. Procenat upotrebe reči ekstremnog govora u naslovu:
haos, jezivo, skandal, šok (do 5%), ustaše/šiptari, užas, seks/grudi (do 10%), panika/alarm (do 15%)
10. Mesta najčešće upotrebe ekstremnog govora - rubrike:
1. hronika (hipertekstualnost)
2. fenomen vremenske prognoze
3. zabava (mizoginija)
4. unutrašnja politika i region (zavere, rat, naoružanje, netrpeljivost)
11. Mesta najčešće upotrebe ekstremnog govora:
fenomen vremenske prognoze - katastrofični scenario
12. Vremenska prognoza:
SUTRA GORIMO NA 42 STEPENA, A ONDA NEVREME TROPSKE NOĆI Bićemo tromi, besni i SVE UMORNIJI, a evo još koliko nećemo moći DA SE NASPAVAMO Macura moli: Nikako danas po penzije!
13. Mizoginija i seksizam - fenomen eksplicitnog voajerizma:
objektifikacija žena, fokus na odevne predmete (bikini, gaćice, brus), fokus na delove tela (guza, grudi, tamo dole, sve)
14. Primeri (zabava):
Đanijeva žena uvukla grudi u maleni bikini, pa se mazila sa mužem na plaži! (FOTO)  PREPLANULA I SVA MOKRA... Karleuša raširila noge u malenom bikiniju, svi blenuli TAMO DOLE! (FOTO) Ona BUKVALNO nema ništa tamo dole! Devojka Adema Ljajića izašla BEZ donjeg veša, sevalo sa svih strana! (FOTO)
15. Hronika - fenomen hipertekstualnih naslova:
brutalnost, preterivanje, ulazak u detalje, preuzimanje uloge sudije pozivanjem na "pravednu odmazdu", kreiranje osećanja sveprisutnih zločina i opasnosti
16. Primeri (hronika) - horor:
Duševni bolesnik napao tri devojčice - pretio im nožem, deca su vrištala da ih spasu! HOROR U ZEMUNU Čoveku čupali nokte, mučili ga i ŽIVOG ZAPALILI HOROR NA DNU TISE Ribari izvukli telo muškarca vezanog sajlom i ciglama oko nogu, u glavi imao RANU OD METKA 
17. Zavere i najave pretnji rata:
zavere 17%, naoružavanje 13%, pretnje ratom 6%, terorizam 5%, ostalo 59%
18. Primeri dramatične pretnje!
Politika u Srbiji se pretvara u horor - PROGRAM OPOZICIJE: UBITI VUČIĆA! ZAVERE VOJSKA SRBIJE: BORBENA GOTOVOST NA NAJVIŠEM NIVOU! Svi koji bi da ruše našu zemlju neće proći! RAT EKSKLUZIVNO OTKRIVAMO: ISIS napada Beograd! TERORIZAM
19. Alarmizam:
Džihadisti PRED VRATIMA EVROPE, osnivaju NOVE BAZE za napade ŠIROM KONTINENTA. Stravično upozorenje naučnika: Ova 3 događaja bi mogla da unište Zemlju, a jedan od njih i čitav svemir! KINA SPREMA UDAR KOJI SAD NEĆE PREŽIVETI: Peking uvodi zlatni standard!
20. Kosovo, Hrvatska, Amerika - širenje netrpeljivosti:
1. Šovinističko izveštavanje
2. Isticanje nacionalnog ponosa
21. Netrpeljivo izveštavanje:
DRAMA! ALBANCI MITROVIĆA UBIJAJU U PRITVORU! Nema kraja strašnom šiptarskom nasilju! RAZOTKRIVEN ZLOČINAČKI PLAN HRVATA! Ustaše spremale NAPAD DRONOM NA VUČIĆA I DODIKA! (VIDEO/FOTO) Američka ambasada u Srbiji KONAČNO SRUŠENA DO TEMELJA!
22. Karakteristike "ekstremnih" vesti:
- irelevantne
- bez eksplanatorne moći
- uvećavaju kognitivne (logičke) pogreške
- inhibiraju ispravno zaključivanje
- generišu negativne emocije
- legitimizuju etnonacionalizam, antagonizam, ksenofobiju i šovinizam
- dovode do desenzitivizacije pred iskustvom nasilja
- uzbunjuju javnost
23. Istraživanje je deo projekta "No Hate Hub" CNM Liber. Više informacija: blogopen.rs i office@blogopen.rs



Ovo istraživanje je Centar za nove medije Liber realizovao zahvaljujući podršci Fondacije za otvoreno društvo, Srbija. Na ovom istraživanju, kvalitativnu i kvantitivnu analitiku je radio tim CNM Liber, Tatjana Vehovec, i stručni saradnici dr Svetlana Slijepčević (lingvistkinja) i dr Aleksej Kišjuhas (sociolog).
- kompletan izveštaj istraživanja, u pdf formatu

* Ovaj blogpost je deo serijala tekstova na temu straha i huškanja na strah (fearmongering):
06.12.2012. Strah - deo prvi
22.11.2013. Dreadlords, mirno!
13.10.2015. Kad se u čoveka useli strava
28.11.2015. Epidemiologija straha
30.08.2016. Hoću da znam
20.09.2016. Soba 101
10.10.2017. Svi smo mi muzeji straha
02.01.2018. Plašim se...

No comments:



Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...