Showing posts with label Pink Floyd. Show all posts
Showing posts with label Pink Floyd. Show all posts

Monday, 11 February 2019

Pink Flojd "protiv" Orvela


Još malo o svinjama - letećim, dvonožnim, u odelima, foteljama, na čelu parade...


Pink Flojd je svakako jedan od komercijalno najuspešnijih i muzički najuticajnijih bendova u istoriji popularne muzike. Čuveni po svojoj progresivnoj i psihodeličnoj muzici, uticali su na milione ljudi širom planete, očarane njihovim pesmama. Brojni su uticaji na njihovu muziku i stihove, a jedan od njih je svakako i roman "Životinjska farma" britanskog pisca Džordža Orvela
Iako je veoma popularna kod svih generacija, "Životinjska farma" ne spada u knjige koje se daju tako lako razumeti - to je roman koji je prepun metafora i nejasnoća. Kao bajka, ta knjiga priča o tome kako su se jednoga dana životinje ujedinile, odlučile da se pobune i zbace ljude sa vlasti (eto zbog čega je smatraju bajkom). Međutim, Orvel tvrdi da knjiga govori o događajima koji su doveli do Oktobarske revolucije u carskoj Rusiji 1917. godine. 
Radnja, na prvi pogled možda deluje pomalo dosadno, ali ova knjiga je sve samo ne to.
Nije čudo što je Orvelov roman postao inspiracija mnogim poslenicima u muzičkoj i televizijskoj industriji zabave. Pink Floyd, REM, Radiohead i The Clash su samo neki od bendova koji su pisali i pevali o svojim životinjskim farmama.


Flojdi su objavili istoimeni album inspirisani upravo životinjskim likovima iz Orvelovog romana. Između ostalog, album duguje svoj uspeh i tome što predstavlja oštar osvrt na društvenu i političku situaciji u Britaniji u drugoj polovini 70-ih godina prošlog veka. Na njemu su na zabavan (?) način opisane različite društvene klase - kao životinje: agresivna pseta, despotske i nemilosrdne svinje, i kao najvažnije - bezumno stado ovaca koje ništa ne pita niti traži, samo da ih ne diraju. Međutim, kontrast između albuma i romana je jasan: dok je knjiga u najvećoj meri fokusirana na staljinizam (shodno vremenu kada je napisana, 1945), i opasnosti koju on može doneti Britaniji, album je više usredsređen na kapitalizam i činjenično stanje u Britaniji kada je objavljen (1977).
Dovodljno šašavo zvuči da se tu ovce dignu na ustanak i zbace pse, što u potpunosti ignoriše zakone prirode. Pored toga, Džordž Voters je pesmu "Pigs" (Svinje) posvetio Meri Vajthaus, gospođi koja je predvodila pokret za zabranu prikazivanja scena seksa na televiziji - do dana današnjeg je ostalo nejasno šta joj je to trebalo. Voters je duboko verovao da niko, pa ni Vajthausova, nema prava da se meša u to šta ljudi žele da gledaju na TV.
U kontekstu ovog albuma svog nekadašnjeg benda, Rodžer Voters je na Koačela (SAD) festivalu 2008. iznad stejdža okačio ogromnu balon-svinju na kojoj je pisalo velikim slovima "Obama" - u znak podrške tom kandidatu za američkog predsednika. Svako je mogao na svoj način da ovu poruku vidi i razume, po volji. Balon je pušten tokom izvođenja pesme "Pigs", ali konopi kojima je bio pričvršćen su popustili i balon je slobodno odlutao. Organizatori festivala su ponudili doživotne besplatne ulaznice za koncerte i nagradu od deset hiljada dolara poštenom nalazaču. Svinja... pardon - balon je pronađen nekoliko milja od Indija (mesto u Kaliforniji, tu se održava Koačela festival), gde se izduvan srušio na neko imanje u susednoj La Kvinti.
Kako god bilo, jeste i biće, roman "Životinjska farma" - iako napisan pre tri četvrti veka - i dalje predstavlja veliku inspiraciju mnogima.



Da su komunjarski cenzori (i publika) malo više, bolje, brže i jače poznavali engleski jezik, pa shodno tome razumeli o čemo to stvarno pevaju Voters i ostali iz "bande", pitanje je koliko bi Pink Flojd kao bend bio popularan u tadašnjoj Jugoslaviji. Iako debelo poljuvan od pankera, kao rok-dinosaurus mašina za mlaćenje para, Flojd trilogija "Animals / The Wall / The Final Cut" je bila na istom tragu kao i anarhopankerska pobuna - samo odsvirana nešto lakšim (hm?) notama, za osetljivija ušesa bivših hipika iz šezdesetih koji su se uhlebili u biznis i imali para da to kupe.
Verovatno bi - kako Flojdi, tako i album "Animals" (Životinje) - bili popularni u vreme objavljivanja tog albuma, taman koliko i Orvelova knjiga, koja je mnogima bola oči i burgijala po ispranim mozgovima. Neko se bio zeznuo pa je preveo na tadašnji S/H jezik, najverovatnije namamljen originalnim naslovom knjige koji mnogi previđaju: "Animal Farm: A Fairytale".
Životinjska farma, jedna bajka.
Kad bi se zezali, a to zezanje još uvek traje.
Srbija danas živi u bajci koja neodoljivo podseća na onu u Britaniji, u drugoj polovini 70-ih godina dvadesetog veka. Po kineskom horoskopu, to već svi ovde znamo, 2019. je godina Svinje. Po tom istom horoskopu, 1977. je bila godina Zmije. O dvonožnim zmijama je Orvel pisao u drugom romanu; 1984. je bila godina Pacova, ali nikada nećemo saznati da li je to uticalo da baš pacovi budu najveći Vinstonov strah, koji islednici obilato koriste u sobi 101 ne bi li od njega iznudili priznanje da voli Velikog Brata.
Po kradikalskom horoskopu, kod nas je po osmi put počela godina Sendviča. Osma, baksuzna.

GK lektira:

Wednesday, 3 December 2014

Leti, leti...


Kada je obducent dr. Putin objavio kliničku smrt gasovoda Južni tok, srbijanske vlasti su otposlale sledeće priopćenje pučanstvu:


Krako i jasno.

Može to i na drugi način.
Ovako:

Pink Floyd objavljuju 1977. godine, posred najveće punk manije koja bukti Ujedinjenim Kraljevstvom, još jedan od svojih konceptualnih albuma, pod nazivom "Animals" (Životinje). Kao i obično, Rodžer Voters ne sedi miran i kroz svoje tekstove provlači politiku, tako da se za ovaj album Flojda može smatrati da je nastao pod uticajem punk euforije, njenog socijalnog dela. Sam naziv albuma jasno i namerno sugeriše povezanost sa Orvelovom "Životinjskom farmom" (1946), što dodatno potvrđuju naslovi pesama: početna i završna verzija "Krilatih svinja", između kojih su udenuti "Dogs" (Psi), "Pigs" (Svinje) i "Sheep" (Ovce).


Sama fraza "pigs on the wing" u engleskom žargonu nema značenje poput one naše (ali i engleske) 'kada bi svinje imale krila' - tj. nikad, baš kao što ni njena upotreba u ovom slučaju nema blage veze sa hemijski indukovanim halucinacijama, kako to neki vole da tumače. To drugo ima veze sa letećim ovcama i oblacima...
"Pigs on the wing" je izraz kojim se opisuje neko koga ne želite da sretnete (neprijatelj?), ili vam se to desi pa ga tako nazovete. Frazu su koristili piloti RAF u II Svetskom ratu prilikom okršaja sa pilotima Luftwaffe koji su bili naročito vešti u prikradanju i iznenadnim napadima.
1. Krilate svinje na početku poručuju:
Ako ti nije stalo do toga šta mi se dešava, a ni meni za tebe, ići ćemo u cik-cak kroz dosadu i bol, u prolazu se povremeno gađati pogledima kroz kišu. Pitaćemo se koja je hullja za sve to kriva, i osvrtati se tražeći krilate svinje.
Naslov albuma "Životinje" treba zapravo čitati kao "Ljudi", jer tada stvari postaju daleko očiglednije i jasnije. Triptih koji sledi posle prvog dela Krilatih svinja, sve kazuje:
I psi i ljudi mogu itekako biti divlji, ali mogu i da podivljaju - baš kao u knjizi "Lord of the flies" (Gospodar muva). Voters u pesmi kaže: "Bitno je steći poverenje ljudi koje lažeš, tako da, kada se okrenu, dobiješ šansu da im zabiješ nož u leđa", kada se lični očaj pretvori u nasilje, divljaštvo. Ono, koje čuči u prirodi svakog od nas i čeka priliku da se otrgne sa lanca samokontrole i empatije. Svi su samo potrošna roba opsednuta strahovima, svako je u dubini duše ubica. I na kraju, svako žanje ono što je sejao pa potone na dno vučen kamenom koji oko vrata nosi celoga života, i koji postaje sve teži što je kraj bliži.


Opisuju ljudsku pohlepu. Političare. Pun naziv pesme je "Svinje (tri različite)", i gađa direktno u tadašnje britanske političare, premijerku Margaret Tačer i Meri Vajthaus (okorelu konzervativku, žestoku protivnicu liberalizacije društva, za šta je naročito javno optuživala BBC). Te tri "prikaze" Rodžer Voters smatra etalonima pohlepe, i posvećuje im sopstvenu pesmu o Tri pokvarena i alava praseta od kojih čak i vuk beži glavom bez obzira, sve vreme se osvrćući u strahu da ne ugleda kako im rastu krila.
Radi se o društvu uopšteno gledano, u šta se ono pretvorilo. U stado ovaca. Svi kao slepi prate Vođu (Pastira?) i lepo im je, srećni su. Sve je u savršenom redu i miru. Naizgled nema nikakve, pa ni krilate opasnosti na vidiku, čak ni pasa (iako im se miris blago oseća u vazduhu). Tako biva sve dok stado, naizgled besciljno lutajući za Glavonjom, ne utrči u klanicu. A tada ni krilata strašila više nisu potrebna da bi shvatili kako je prekasno za...
5. Krilate svinje na kraju, posle svega, zaključuju:
Znaš da mi je stalo do tebe, i znam da je i tebi stalo do mene. I više se ne osećam sam niti me kamen vuče, jer sam našao sigurno mesto da se skrasim. Jer svaka budala zna da i psu treba dom, da se skloni od krilatih svinja.

Album "Animals" je u celosti posvećen razumevanju ljudske prirode & društva, razotkrivanju besmislenih strahova i još besmislenije pohlepe koja od njih proizilazi i na kraju izaziva izlive najprimitivnijih poriva i divljaštva kao poslednju odbranu od strahova. Zapravo, radi se samo o senkama, strahu od straha. Naravno, radi se i o kontroli tako izbezumljenog i sluđenog stada. Ko to uspe da shvati, sam ili razumevanjem stihova Životinja, na dobrom je putu da postane slobodan, da bude čovek i prema sebi i prema drugima. Da shvati kako svinje ne mogu da upravljaju psima, ovcama, ljudima, bile one krilate ili ne. A ona "krila" svinje nikada nisu ni imale. Mi - psi, ovce, ljudi - mi smo ih sami izmislili i svinjama ih prilepili, dali im za pravo da pomisle kako su anđeli.
O Anđelima garavih lica su neki drugi pevali, u isto vreme kada i Flojdi o svinjama.


Pored naslova i pesama, omot albuma "Animals" takođe šalje poruku i sa njima čini jedinstvenu celinu-poruku. Čudovišna elektrana na ugalj Batersi u Južnom Londonu, izgrađena je tridesetih pa potom dograđena pedesetih godina XX veka, kada je dobila poznati izgled sa svoja četiri ogromna dimnjaka i zapuštenom zgradurinom (prestala je sa radom 1983). To je jedna od najpoznatijih građevina po kojoj se London prepoznaje, ali takođe predstavlja i spomenik besomučnoj industrijalizaciji, divljačkom kapitalizmu i uništavanju životne sredine. Batersi energana je najveća zgrada u Evropi sagrađena od cigala. Zbog uglja i gline (za cigle), Vels i južna Engleska su svojevremeno bili nalik na površinu Meseca.
Kompozicija omota - leteća svinja koja zapovedno kruži između industrijskih dimnjaka i iznad okoliša zaprljanog šljakom, psi koji reže u sebi, ovce koje sve to nemo posmatraju i staju u red... ljudi; među njima ima i onih koji su ukapirali Votersovu poruku, shvatili sistem i kako on funkcioniše, rešili da mu se odupru.
Ako vas mesečev krajolik, zgradurine i dimnjaci asociraju na Srbiju, elektrane na Novom Beogradu ili u Obrenovcu, Drmnu - niste mnogo pogrešili. I svinje su tu, plaše vas lepetom krila koji se ponekad začuje kada spuste tamna stakla blindiranih službenh vozila. Povremeno se iz stada začuje lavež, a muve revnosno čekaju svog Gospodara.
 
***
Ovim našim Hogarima, anđelima, prasićima... krila u situaciji sa početka teksta neće izrasti pa makar pili po bure Red Bulla dnevno, svako od njih ponaosob. Jednostavno, svinje nikada nisu imale krila niti će ih imati, i zato domaćim mangulicama ipak više pristaje naša nego engleska izreka. Strahovi, kojima se oni sve vreme služe, širiće sopstvena krila dokle god bude bilo dovoljno prostora da ih razmaknu i zamahnu njima.
Problem je, što prostora ima sve manje, geografskog i istorijskog, prirodnog i društvenog. 
Problem je, što ovo nije farma i što nikada farmom nisu upravljale životinje, niti će.
Problem je, što ovde žive ljudi a ne životinje, i što se taktika kontrole stada zastrašivanjem na kraju uvek pretvori ili u ljudski otpor svinjama ili u Belzebubovo ostrvo na kome niko nije bezbedan.


Ovdašnji letači, a ima ih zaista mnogo, u alegoriji na Batersi zgradurinu vide spas države. Države, ali ne i društva. Smatraju da je sama farma bitnija od onih koji na njoj žive. Da, takvi zaista na sve gledaju kao na farmu; sa malim ili velikim 'F', njima je to podjednako nebitno.
Ovde će neko, kad tad, da leti. I tu nema ničega novog što već nismo videli u raznim (pa opet istim) varijantama tokom istorije. Ukoliko je svinjama do toga baš stalo - ako, neka im bude.
Neka lete.
Neće daleko.



Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...